Što se zapravo krije iza nacerenih bundeva i kostima strašnih likova iz noćnih mora? Halloween je običaj koji se dobro udomaćio u Americi, a posljednjih je godina i kod nas počeo puštati korijenje, na negodovanje nekih koji ga smatraju pomodarskom izmišljotinom gramzljivih trgovaca – ili nečim još gorim. No, istina je zapravo ta da Halloween uopće nije izvorno američki običaj - nego europski.

Papa Bonifacije IV je 13. svibnja 609. godine posvetio Panteon u Rimu u čast svih kršćanskih mučenika, te je tog dana Crkva proglasila blagdan Svih mučenika. Jedno stoljeće kasnije papa Grgur III pomaknuo je datum blagdana na prvi dan mjeseca studenog, a osim toga ga je i proširio te je osim samih mučenika uključilo sve svece – i od tad se obilježava dan Svih svetih. Kako se utjecaj kršćanstva širio poganski su se običaji sve više prilagođavali, a tradicionalne su keltske festivale preoblikovali u crkvene blagdane. Tako je Dušni dan koji je Crkva proglasila 2. studenog, u sjećanje na preminule pretke i u čast mrtvima vrlo sličan keltskom festivalu Samhain, koji se bio obilježavao uz paljenja velikih lomača.

Riječ Halloween zapravo je skraćeni izraz za 'halloweed evening', što je pak poteklo od izraza 'All Hallows' Eve (Noć uoči Svih svetih). Oba su dana, i 'All Hallows Eve' koji pada na 31. listopada, kao i All Hallows koji slijedi (odnosno Dan svih svetih) zapravo posvećena svecima (hallows- sveci), prenosi portal countryliving.com.

Najraniji izvor Halloweena je spomenuti keltski festival Samhain star 2000 godina koji se slavio upravo na ovaj dan na području današnje Irske, sjeverne Francuske, Švicarske i Velike Britanije.

„Označavao je ključno vrijeme u godini kad se mijenjaju godišnja doba, no još bitnije je to što se vjerovalo kako je tih dana granica između 'ovog' i 'onog' svijeta tanka pa postaje moguće stupiti u kontakt s mrtvima. Ovo je vjerovanje bilo dio i drugih kultura – slična se ideja spominje u vezi sa židovskim blagdanom Yom Kippur koji se također održava u listopadu, a dio kojeg je i izricanje molitve za mrtve. Otuda je Halloween dobio 'ukletu' konotaciju“, prenosi countryliving.com.

Ne zna se točno kakve su se sve ceremonije izvodile na ovaj važan dan, ali mnogi vjeruju da su ga stari Kelti slavili prerušavajući se, vrlo vjerojatno u likove životinja – kako bi se sakrili pred zlim duhovima iz svijeta podzemlja. Kad je na ovim, prostorima prevladalo Kršćanstvo, poganski su temelji polako zaboravljeni, ali se tradicija ovog praznika zadržala kao dio popularne kulture te se iz godine u godinu modernizirala- baš kao i sami Halloween kostimi.

Prethodnica izdubljene bundeve bila je izdubljena repa – i drugo povrće koje raste ispod zemlje. Takva tikva sa svijećom koju ove dane možemo vidjeti posvuda izvorno se naziva jack-o’-lanterns.

Prema drevoj irskoj legendi, kako prenosi portal history.com, 'Jack Škrtac' pozvao je vraga da s njim pije. No, vjeran svome imenu, Jack nije htio platiti ono što je vrag popio, nego je ga je nagovorio da se pretvori u novčić – kako bi mogli platiti pića. No, kad je vrag to učinio, Jack je odlučio zadržati novčić i spremio ga je u džep, uz srebrni križić – što je onemogućavalo vragu da se vrati u svoj pravi oblik.

Ipak, prema legendi, Jack je na kraju pristao osloboditi vraga, ali pod uvjetom da će ga ovaj pustiti na miru cijelu godinu i da neće tražiti njegovu dušu nakon smrti. Iduće godine, lukavi je Jack ponovno prevario vraga i nagovorio ga je da se popne na stablo kako bi ubrao voće, a zatim je u njega uperio svoj srebrni križ. Vrag se nije mogao spustiti te je morao obećati da će Jacku dati mira idućih 10 godina.

Jack je ubrzo umro, ali Bog ga nije želio primiti u raj. Vrag ga pak nije mogao uzeti sa sobom u pakao - zbog datog obećanja. Zato je poslao Jacka u mračnu noć sa zapaljenim ugljenom da si osvijetli put. Jack je ugljen stavio u izdubljenu repu i od tad njegova izgubljena duša luta zemljom.

Običaj rezbarenja tikva korijen vuče iz 19. stoljeća - stari su Irci u svoje prozore stavljali izdubljene repe i krumpire sa svijećama jer su željeli otjerati Jacka Škrca i ostale izgubljene duše koje su ostale zaglavile između Svijetova.

Kako se pojašnjava na portalu povijest.hr, običaj su Irski doseljenici sa sobom donijeli u Ameriku gdje su došli trbuhom za kruhom - ali su ga malo prilagodili svojoj novoj domovini. Naime, dok su u Irskoj repe su bile pristupačne i jeftine, ali u SAD-ovo povrće nije bilo tako popularno. S druge strane, bundeve su rasle u svakom polju – pa su ove tikve ubrzo zamijenile repu i postale zaštitni znak Noći vještica.

Tako je Halloween polako i postepeno dobio svoje današnje obličje, od keltskog festivala postao je dan simpatičnih bundeva, strašnih kostima, ludih zabava i brda slatkiša. Tijekom godina izgubio je vjerski predznak i postao samo još jedan zabavni običaj koji najviše veseli djecu – u redu, priznajemo, i trgovce.