U gotovo svakom uredu (pa tako i na Žena.hr) postoje dvije nepomirljive strane: ona koja neprestano otvara prozore i žali se na zagušljivost i ona koja se umata u treći sloj odjeće jer se "grijanje uopće ne osjeti". Termostat tako postaje tiho bojište, a temperatura u prostoru vječni izvor sukoba koji potiho narušava ne samo kolegijalne odnose, već i produktivnost.

Ova borba nije (samo) stvar osobnog komfora. Razlike u percepciji idealne temperature duboko su ukorijenjene u našoj biologiji, psihologiji, pa čak i spolu. No, iako pronalaženje jedne temperature koja će svima odgovarati zvuči kao nemoguća misija, uspostavljanje primirja i stvaranje ugodnog radnog okruženja ipak je dostižno.

Nemoguće je svima ugoditi - i to je činjenica

Ako ste se ikada zapitali zašto vaš kolega sjedi u kratkim rukavima dok vi drhtite od hladnoće, odgovor leži u činjenici da je osjećaj ugode izrazito subjektivan. Na to kako doživljavamo temperaturu utječe niz čimbenika: od brzine metabolizma, preko izbora odjeće i razine stresa, do toga sjedite li pokraj prozora ili direktno ispod ventilacijskog otvora.

Desetljećima se idealna uredska temperatura određivala prema formuli osmišljenoj šezdesetih godina prošlog stoljeća, koja je kao prosječnog zaposlenika uzimala četrdesetogodišnjeg muškarca teškog oko 70 kilograma. Danas je jasno da takav "one size fits all" pristup, odnosno "jedna veličina za sve", u praksi zapravo ne odgovara gotovo nikome. Moderni uredi su raznoliki, a time i potrebe njihovih zaposlenika.

Žene se smrzavaju, muškarci bolje rade na hladnom?

Jedna od najočitijih linija podjele u uredskim "ratovima za temperaturu" upravo je ona između spolova. Brojna istraživanja potvrdila su ono što mnoge žene već odavno znaju: u prosjeku preferiraju temperature koje su i do tri stupnja više od onih koje odgovaraju muškarcima. Jedna studija pokazala je da su žene znatno produktivnije u obavljanju matematičkih i verbalnih zadataka na višim temperaturama. S druge strane, muškarcima je učinkovitost blago opadala kako je temperatura rasla.

Budući da su klimatizacijski sustavi često kalibrirani prema muškom metabolizmu, posljedica je da se žene u uredima često osjećaju neugodno hladno. Takvo okruženje tjera tijelo da troši više energije na održavanje tjelesne topline, ostavljajući manje resursa za koncentraciju, kreativnost i rješavanje složenih zadataka.

Kako temperatura utječe na produktivnost

Svađe oko termostata i prozora nisu samo stvar komfora. Istraživanja pokazuju da je optimalna temperatura za većinu uredskih poslova između 21 i 23 Celzijeva stupnja. Čak i manja odstupanja mogu smanjiti produktivnost. Primjerice, dokazano je da na 30 °C radni učinak pada za gotovo devet posto u usporedbi s radom na ugodna 22 °C.

Problem se dodatno komplicira tijekom zime, kada grijanje isušuje zrak. Nedovoljna vlažnost zraka, koja često pada ispod preporučenih 40 posto, može uzrokovati respiratorne probleme, iritaciju kože i očiju te isušivanje sluznice, čineći nas podložnijima prehladama i virozama. Suhi zrak također stvara subjektivni osjećaj hladnoće, zbog čega zaposlenici traže pojačavanje grijanja, što dodatno pogoršava problem.

Shutterstock

Put prema primirju

Iako se čini da je sukob neizbježan, postoji niz strategija kojima se može postići kompromis i stvoriti ugodnija radna atmosfera za sve.

Prvi korak je prestati tretirati temperaturu kao osobnu stvar svakog pojedinca. Uprava bi trebala, u dogovoru sa zaposlenicima, odrediti osnovnu temperaturu za cijeli prostor, primjerice unutar preporučenog raspona od 21 do 23 °C. Tu odluku treba jasno iskomunicirati svima te je se dosljedno pridržavati. Time se izbjegavaju stalne promjene i daje se jasna poruka da se vodi računa o dobrobiti većine.

No, čak i uz najbolji sustav, individualne razlike će uvijek postojati. Zato je važno poticati osobne prilagodbe. Ako znate da ste "zimogrozni", toplije se obucite, a ako ste primijetili da vam je na poslu prevruće, odjenite laganiju odjeću ili kratke rukave. Oni kojima je hladnije mogu piti tople napitke da se ugriju, a o otvaranju prozora se dogovorite, primjerice da se svakih sat, dva malo prozrači ured. Dogovorite se na koliko vremena se otvaraju prozori pa osoba kojoj je hladno ili po kojoj puše može otići na kratku pauzu dok se ne prozrači. 

Na kraju, cilj nije pronaći jednu magičnu temperaturu koja će zadovoljiti sve, jer takva ne postoji. Ključ je u stvaranju okruženja u kojem se problemi rješavaju sustavno i s poštovanjem. Kombinacijom jasne politike, pametne tehnologije i fleksibilnosti prema individualnim potrebama, vječni rat za termostat može konačno završiti potpisivanjem trajnog primirja.