Sunčana Škrinjarić (1931. – 2004.) jedno je od najsvjetlijih imena hrvatske književnosti, autorica čije su priče i pjesme oblikovale djetinjstva generacija. Iako najpoznatija kao spisateljica za djecu, njezin opus otkriva složenu umjetnicu koja se nije bojala zaroniti u bolne teme odrastanja, ostavivši iza sebe nasljeđe koje nadilazi granice žanra i vremena. Njezina sposobnost da ispreplete čaroliju s realnošću i maštu s dubokom empatijom osigurala joj je trajno mjesto u srcima čitatelja.

Život posvećen pisanju

Rođena 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu, Sunčana Škrinjarić odrasla je u razdoblju velikih društvenih i političkih promjena. Nakon završene Pedagoške akademije, njezina se karijera kretala raznolikim putevima – radila je kao novinarka, glumica u Šibenskom kazalištu te urednica na Radio Zagrebu. Ipak, njezina prava strast od najranijih dana bila je književnost. Svoju prvu zbirku pjesama, "Sunčanice", objavila je sa samo petnaest godina, najavivši dolazak iznimnog talenta.

Njezin životni put bio je isprepleten s književnošću i na obiteljskoj razini; majka je poznate hrvatske spisateljice Sanje Pilić, čime je stvorena jedinstvena književna loza.

Preminula je u svom rodnom Zagrebu 21. travnja 2004., ostavivši iza sebe bogat i raznolik opus.

Od plesne haljine do prvog dugometražnog crtića

Stvaralaštvo Sunčane Škrinjarić za djecu postalo je sinonim za modernu hrvatsku bajku. Djela poput "Kaktus bajke", "Slikar u šumi" i antologijske "Plesne haljine žutog maslačka" odlikuju se maštovitim pripovijedanjem i jezikom koji budi dječju znatiželju. Njezine priče, prožete temama prijateljstva, prirode i čarolije svakodnevice, postale su nezaobilazan dio školske lektire i kućnih biblioteka.

Posebno poglavlje njezina rada predstavlja scenarij za prvi hrvatski dugometražni crtani film, "Čudesna šuma" (1986.). Nastao u suradnji s američkom produkcijom i u režiji Milana Blažekovića, ovaj je animirani film oživio njezinu priču o slikaru Paleti, zlom Kaktus caru i čarobnom hrastu. Film je postigao golem uspjeh i postao kulturni fenomen, a četiri godine kasnije dobio je i nastavak, "Čarobnjakov šešir" (1990.). Time je Sunčana Škrinjarić neizbrisivo utjecala i na povijest hrvatske animacije.

Naličje odrastanja: Pisanje bez uljepšavanja

Iako je njezino ime prvenstveno vezano uz vedre dječje priče, Sunčana Škrinjarić bila je autorica koja je hrabro istraživala i tamniju stranu ljudskog iskustva. Njezina proza za odrasle, a osobito autobiografska trilogija koju čine romani "Ulica predaka", "Ispit zrelosti" i "Bijele strijele", razbija tabue i prikazuje djetinjstvo bez idealizacije.

U ovim djelima, kako ističe i književna kritika, Škrinjarić progovara o disfunkcionalnoj obitelji, emocionalnom zanemarivanju i traumama odrastanja s majkom koja ne voli svoje dijete. Stvorila je prepoznatljiv stil u kojem se djetinjstvo ne prikazuje kao zaštićeno i radosno, već kao složeno i često bolno razdoblje. Time je pokazala iznimnu spisateljsku zrelost i hrabrost, odmaknuvši se od didaktičnosti koja je često pratila književnost za mlade. Njezina ostala djela za odrasle, poput "Kazališne kavane" i "Noći s vodenjakom", dodatno potvrđuju njezinu svestranost.

Nagrade i vječno nasljeđe

Kvaliteta i utjecaj rada Sunčane Škrinjarić prepoznati su kroz brojne nagrade. Trostruka je dobitnica nagrade "Grigor Vitez" (1970., 1978. i 1983.) te nagrade "Ivana Brlić-Mažuranić" (1981.). Kruna međunarodnog priznanja stigla je 1999. godine, kada je nominirana za najprestižniju svjetsku nagradu za dječju književnost, **Nagradu Hans Christian Andersen**, poznatu i kao "Mali Nobel".

Njezino nasljeđe živi i danas. Djela su joj prevedena na brojne jezike, a popularnost njezinih knjiga ne jenjava, o čemu svjedoči podatak da je "Plesna haljina žutog maslačka" godinama jedna od najposuđivanijih knjiga u hrvatskim knjižnicama. Njezin doprinos prepoznao je i Google, koji joj je 2015. godine posvetio "Doodle" povodom 84. obljetnice rođenja.

Sunčana Škrinjarić ostaje upamćena kao autorica koja je jednako vješto gradila svjetove iz mašte i razotkrivala složene ljudske emocije. Kroz njezine priče, i djeca i odrasli uče o ljepoti, prijateljstvu, ali i o snazi potrebnoj da se prebrode životne nedaće, čineći njezino djelo univerzalnim i vječnim.