Puno psujete? Znanost kaže da ste možda genijalni - otkrivamo zašto

Mit o siromaštvu vokabulara

Godinama je prevladavala takozvana "hipoteza o siromaštvu rječnika", koja je tvrdila da ljudi psuju jer ne znaju pronaći prikladnije, "pametnije" riječi. Međutim, istraživanja posljednjih desetljeća sustavno ruše taj mit. Ključna studija iz 2015. godine, koju su proveli psiholozi s Massachusetts College of Liberal Arts, donijela je preokret. Ispitanici su dobili zadatak da u jednoj minuti nabroje što više riječi koje počinju na slova F, A ili S. Zatim su u idućoj minuti morali nabrojati što više psovki koje počinju istim slovima. Rezultati su bili nedvosmisleni: osobe koje su bile uspješnije u nabrajanju neutralnih riječi, bile su znatno uspješnije i u nabrajanju psovki. To ne upućuje na jezičnu lijenost, već upravo suprotno. Psihologinja Grace Tworek objašnjava da je uočen jasan trend - što više psovki netko može generirati, to vjerojatno ima veći i općeniti vokabular. Rječitost je, jednostavno rečeno, rječitost. 'Sočne' riječi nisu zamjena za inteligenciju, već dio šireg i bogatijeg leksikona.

Iskrenost bez cenzure i socijalna vještina

Osim s verbalnom fluentnošću, psovanje je povezano i s iskrenošću. Serija studija objavljena 2017. godine otkrila je pozitivnu korelaciju između upotrebe psovki i poštenja. Pokazalo se da su ljudi koji češće psuju manje skloni laganju na interpersonalnoj razini te posjeduju višu razinu integriteta. Timothy Jay, profesor emeritus psihologije koji je više od četrdeset godina posvetio proučavanju psovki, objašnjava logiku iza ovih nalaza: "Kada iskreno izražavate svoje emocije snažnim riječima, djelovat ćete iskrenije." Ljudi koji ne cenzuriraju svoj jezik često ostavljaju dojam autentičnosti jer ne filtriraju svoje misli i osjećaje kako bi se prilagodili društvenim normama. No, to ne znači da je psovanje bez ikakvih pravila. Upravo suprotno, Jay naglašava da je sposobnost prepoznavanja situacije u kojoj je psovanje prikladno, a u kojoj nije, zapravo sofisticirana socijalna i kognitivna vještina. To je poput odabira prave odjeće za pravu prigodu - zahtijeva razumijevanje konteksta i publike.

Fizička snaga i otpornost na bol

Možda najiznenađujuće otkriće jest veza između psovanja i fizičkih sposobnosti. Istraživanja su pokazala da psovanje može značajno povećati toleranciju na bol. U poznatom eksperimentu, sudionici su morali držati ruku u ledeno hladnoj vodi što je duže moguće. Grupa kojoj je bilo dopušteno psovati, izdržala je znatno dulje od kontrolne grupe koja je ponavljala neutralnu riječ. Psiholog Richard Stephens, vodeći autor ove studije objašnjava da psovanje pokreće stresni odgovor u tijelu, takozvanu reakciju "bori se ili bježi". To dovodi do naleta adrenalina, ubrzanja otkucaja srca i disanja, ali i do analgetskog učinka koji smanjuje percepciju boli. Zanimljivo je da zamjenske, "pristojne" psovke poput "vraga" ili izmišljenih riječi nemaju isti učinak. Čini se da je snaga psovke ukorijenjena upravo u njezinoj tabu prirodi. Slični su rezultati dobiveni i kod testova fizičke snage. Ljudi su pokazali veću snagu stiska i bolji učinak na sobnom biciklu kada su pritom psovali.

Više od rječnika

Ipak, važno je ostati realan. Psiholozi upozoravaju da korelacija ne znači uzročnost. To što su verbalna fluentnost i psovanje povezani, ne znači da će vas više psovanja učiniti pametnijima. Inteligencija je iznimno složen koncept koji se ne može svesti na jednu varijablu. Glavna poruka ovih istraživanja nije poticanje na vulgarnost, već poziv na razbijanje predrasuda. Brzopleto osuđivanje nekoga na temelju načina na koji govori vodi u pogrešne zaključke. Ljudi su, bez obzira na šarolikost svog vokabulara, puno kompleksniji od riječi koje koriste. Sljedeći put kada čujete nekoga da opsuje, možda je umjesto osude bolje promisliti - možda se iza tih riječi ne krije prostak, već iskrena i rječita osoba koja se samo nosi s bolom ili frustracijom na svoj, evolucijski dokazan, način.

Kako izgleda genijalna osoba na djelu, od 24.7. gledajte u prvoj Voyo original seriji "IQ 160"!