Perete li novu odjeću prije nošenja? Odgovori čitatelja podijelili internet, evo što kažu stručnjaci

Uzbuđenje zbog nove haljine ili košulje često nas tjera da ih odjenemo ravno iz vrećice. No dok neki to rade bez razmišljanja, drugi imaju čvrsto pravilo - sve ide u perilicu.

Što kažu čitatelji?

Da je pranje nove odjeće mnogima postalo navika, pokazuju i komentari čitatelja Net.hr-a:

"Obavezno sve perem", poručila je Sanja Krešimir Broz, dok Marijana Kovačić dodaje: "Uvijek. Čarape, donje rublje, majice, hlače, posteljina, ručnici… sve ide u pranje prije korištenja..."

"Da.. sve", napisala je Beba Mucek, a Vesna Sobočanec ne skriva čuđenje: "Naravno!! Sve! Pa zar stvarno netko ne pere prije nošenja???"

Razlozi su jasni mnogima. "Kad znam od proizvodnje pa do krajnjeg kupca kroz koliko skladišta, podova i ruku prođe ne pada mi na pamet NE OPRATI!!!!", napisala je Anica Turković, dok Kristina Matić-Božičević upozorava: "Ne znaš gdje je sve to bilo ili tko je oblačio..." Slično razmišlja i Mirjana Pintarić: "Otisci cijele Kine su na njoj… sve ista priča. I preskupo i jeftinije, pravac od tamo."

"Najbolje da pitate zaposlene u trgovini. Roba prođe obradu, pakiranje, transport, ređanje na police i u magacin. Da, treba prati", poručili su iz profila Knjige Pesnici.

Ipak, ima i drugačijih navika. "Ja ne perem bome ništa osim donjeg rublja i preživjeli smo svi doma!", napisala je Elisabeth Kralj, dok Mirjana Martić duhovito kaže: "Nikad, niti gaće. I živa sam."

Što kažu stručnjaci?

No, koliko god različita bila iskustva, stručnjaci upozoravaju da bismo naviku pranja trebali shvatiti ozbiljno. Odjeća koja izgleda savršeno čisto na vješalici može skrivati nevidljive rizike za našu kožu i zdravlje.

Unsplash

Nevidljivi koktel kemikalija

Putovanje odjevnog predmeta od tvornice do trgovine dugo je i složeno. Kako bi se spriječilo gužvanje, plijesan tijekom transporta i postigle žive boje, proizvođači koriste širok spektar kemikalija. Među najčešćima je formaldehid, koji služi za postizanje "ispeglanog" izgleda i sprječavanje razvoja plijesni. Međutim, on je i poznati iritans kože te potencijalni kancerogen. Tu su i azo-bojila, osobito u sintetičkim tkaninama, koja mogu otpustiti štetne tvari i izazvati alergijske reakcije.

Dermatologinja Susan Massick s medicinskog centra Wexner na Sveučilištu Ohio State ističe kako su se pacijenti često žalili na kožne reakcije na novu odjeću, posebno na mjestima trenja poput pazuha, struka i vrata. Čak ni odjeća s "eko" oznakom nije nužno iznimka. Jedna španjolska studija otkrila je formaldehid u odjeći za trudnice i bebe, ponekad u višim koncentracijama u organskom nego u konvencionalnom pamuku.

Tko je sve dirao vašu novu majicu?

Osim kemijskih ostataka, nova je odjeća i utočište za brojne mikroorganizme. "Odjeća je prepuna različitih vrsta organizama od trenutka proizvodnje do prodaje", upozorava Philip Tierno, klinički profesor mikrobiologije na medicinskom fakultetu Grossman Sveučilišta u New Yorku. Na putu do vas odjevni predmet prođe kroz nebrojeno ruku - od radnika u tvornici i skladištara do desetaka kupaca koji su ga isprobali u trgovini. Na tkanini tako mogu ostati tragovi znoja, stanica kože, ali i bakterije poput stafilokoka i E. coli te virusi, uključujući norovirus. Tierno je u jednom istraživanju na novoj odjeći iz trgovina pronašao respiratorne sekrete, vaginalne organizme, pa čak i fekalne tvari. Iako je rizik od ozbiljne infekcije relativno nizak, on postoji, osobito ako na koži imate otvorenu ranicu ili oslabljen imunitet.

Od osipa do dermatitisa

Kombinacija kemikalija i mikroba može dovesti do neugodnih kožnih reakcija. Najčešća je kontaktni dermatitis, vrsta ekcema koja se manifestira kao crveni osip, svrbež i peckanje. "Reakcije se najčešće javljaju na dijelovima tijela koji se znoje ili trljaju o odjeću, kao što su pazusi, struk ili unutarnja strana bedara", objašnjava Jennifer Chen, klinička profesorica dermatologije na Sveučilištu Stanford. Posebno su osjetljiva djeca i bebe čija je koža tanja i propusnija, što ih čini podložnijima iritacijama.

Srećom, rješenje je jednostavno i dostupno svima. Obično pranje prije prvog nošenja učinkovito uklanja većinu kemijskih ostataka, viška boje i mikroorganizama. Već spomenuta španjolska studija potvrdila je da nakon samo jednog pranja u odjeći više nije bilo mjerljivih tragova formaldehida.

Dakle, dok se mišljenja među ljudima razlikuju, stručnjaci su jasni - pranje prije prvog nošenja ipak je najsigurniji izbor.

ODRŽIVA MODA

Šik i održivo: Kako prodavati i kupovati odjeću na Vintedu i u second hand dućanima