Što svi želimo u svom životu? Biti sretni! Potraga za srećom i osjećaj sigurnosti je ono što tražimo. Pa nije neobično i da su znanstvenici na različite načine pokušavali otkriti kako postići sreću. Najdugovječnija studija je otkrila tri ključna elementa za uspješan i sretan život i na iznenađenje mnogih - ne uključuje novac. Knjiga pod nazivom "The Good Life" napisana je na temelju studije koja se provodila na Harvardu. Studija, koju sada vode profesori Robert Waldinger i Marc Schulz, započela je davne 1938. jer su istraživači pokušavali saznati što životu daje smisao. U istraživanju je na početku sudjelovalo 724 ispitanika, od kojih su neki bili na Harvardu, a drugi su živjeli u Bostonu i imali niske prihode. Tijekom istraživanja obavljeni su liječnički pregledi, a intervjuirali su i roditelje kako bi dobili širu sliku.
Tijekom sljedećih godina, svake dvije godine se pratilo stanje njihovih života - kvaliteta brakova, zadovoljstvo poslom i društvene aktivnosti. A radile su se i redovite liječničke kontrole, čak su se supruge i djeca priključili studiji. Studija je trajala 80 godina, a određeni faktori su se pokazali ključni za pitanje sreće. Profesor Waldinger, koji je bio četvrti voditelj studije tijekom njezina trajanja, objasnio je u TED razgovoru što ljude čini sretnima i koji su ključni elementi sretnog života.
POGLEDAJ VIDEO: Kako biti sretan?
Usamljenost nije dobra
Prema profesoru Waldingeru, društvena aktivnost je korisna za zdravlje i upozorio je da samoća može škodi. Prema studiji s Harvarda, muškarci koji su izjavili da su bliži svojoj obitelji, prijateljima ili zajednici bili su sretniji i zdraviji od svojih manje društvenih kolega. Također su bili dugovječniji. Osim toga, muškarci koji su se osjećali usamljenije imali su lošije fizičko i mentalno zdravlje.
Kvaliteta ispred kvantitete
Usamljenost je štetna, ali to ne znači da neće postojati ako smo okruženi ljudima. Snaga odnosa je vrlo važna i može utjecati na opće zdravlje. "Znamo da usamljenost postoji u gomili ili u braku", objasnio je psihijatar Waldinger u Ted Talku. Brakovi koji su ispunjeni sukobima mogu biti jednako loši za zdravlje, a u nekim slučajeva su gori od razvoda. No život koji je ispunjen toplim odnosima štiti tijelo i um. Također nije važno samo biti u vezi jer nesretni brakovi stvaraju nesreću. Zapravo ljudi koji su u brakovima ispunjeni svađama i u kojima nema ljubavi, istraživači su ih definirali kao "brakove s velikim sukobima", su bili manje sretni od ljudi koji uopće nisu bili u braku, pokazalo je ovo istraživanje.
Snažni odnosi dobri su za um i tijelo
Međusobna povezanost odnosno osjećaj da možemo računati na drugu osobu kada se suočimo s problemima odličan je borac protiv amnezije i slabljenja pamćenja, dok oni koji nemaju jake veze u životu, teže riješavaju probleme i imaju lošije pamćenje. Međutim, Waldinger je naglasio da nije važno da dobra veza bude 'savršena' i bez ikakvih trzavica, već da bude kvalitetna i na 'zdravim temeljima' uz međusobnu podršku. Dalje je rekao da je održavanje dobrih odnosa težak posao i da se ustrajnošću dolazi do zdravlja i sreće. Jednostavne situacije poput provođenja više vremena s ljudima i održavanje dugotrajnih odnosa mogu poboljšati zdravlje i dovesti do dugog i sretnog života.