'Kopaš' po koži? To je poremećaj s kojim se bori sve više žena

Dermatilomanija - čačkanje, prčkanje iliti kopanje po vlastitoj koži

Svi jako dobro znamo da ne bismo smjeli dodirivati svoja lica. Osim prijenosa prljavštine i bakterija, Svjetska zdravstvena organizacija to je izdvojila kao jednu od stvari koju bismo trebali izbjegavati kako bismo izbjegli širenje koronavirusa - i iako je to obično potpuno nesvjesna navika, postoje načini kako je možeš prestati raditi.

Ljepota

'Kopanje' po licu: Kako prestati s ovom lošom, a sada i opasnom navikom

Ali što ako imaš poremećaj kopanja kože, poznat i kao dermatillomanija?

Naime, dermatilomanija spada u skupinu poremećaja koji su klasificirani kao poremećaji navika i nagona, a radi se o konstantnom čačkanju, prčkanju iliti kopanju po vlastitoj koži. Ove radnje najčešće se obavljaju nesvjesno, a iza nje ostaju kraste i ožiljci.

I iako svi ponekad istisnemo pokoji prištić ili na neki način 'kopamo' po koži, osobe koje se bore s dermatilomanijom s ovim radnjama jednostavno ne mogu prestati, odnosno radi se o poremećaju.

Uobičajeni znakovi da imaš dermatillomaniju uključuju upravo tu nemogućnost zaustavljanja kopanja kože, a time i posljedice poput upala, ožiljaka, krvarenja ili modrica. Najčešće se događa nesvjesno, zbog stresa, tjeskobe ili dosade.

Osim što dopušta površinskim ili drugim štetnim bakterijama da probiju prirodnu barijeru kože i uzrokuju upale, krvarenje ili bol, može dovesti i do ekstremnih posljedica, smatra psihodermatologinja dr. Alia Ahmed. "Infekcija se može manifestirati kao nakupljanje gnoja i uzrokovati druge probleme poput visoke temperature, posebno ako bakterije uđu u krvotok. Infekcije kože obično liječim antibioticima, uz savjetovanje dobre njege kože antimikrobnim sredstvima za čišćenje", objasnila je za Stylist.

Ali zašto kopanje kože neke ljude pogađa tako teško? Dr. Ahmed primjećuje da je među nekoliko razloga jedan od najčešćih postojeći problem kože, poput akni. "Osjećaj akne ili izbočine pod kožom može dovesti do toga da neki ljudi jednostavno kopaju svoju kožu u nastojanju da ih uklone. Ovo postaje problem kada se kopanje neprestano ponavlja i šteti koži."

"Postoje dvije glavne vrste kopanja kože, ali one se mogu mijenjati", dodaje dr. Ahmed. "Emocionalni kopači obično kopaju kožu kao odgovor na psihološka stanja poput stresa, tjeskobe ili ljutnje. S druge starne, kopači iz navike bave se tim ponašanjima uglavnom kada im je dosadno ili se osjećaju umorno." Uz to, napominje da kopanje kože također može biti znak opsesivno-kompulzivnog poremećaja ako se događa zajedno s drugim kompulzivnim ponašanjem, poput opsesivnog čišćenja, pranja ruku ili čupkanja kose.

Kako se riješiti ove loše i potencijalno opasne navike?

"Prepoznavanje okidača važno je kada pokušavate prekinuti ciklus kopanja kože", kaže dr. Ahmed. "Predlažem da zabilježite kada ili gdje najčešće kopate. Na taj se način mogu prepoznati i riješiti misli, osjećaji ili situacije koje potiču ovu naviku."

Ona izdvaja nekoliko savjeta koji ti mogu pomoći u borbi protiv ove navike: