Komunikacija na društvenim mrežama zamijenila je pisanje pisama, i tjedne iščekivanja na odgovor. Oznake „poruka isporučena“ ili „viđeno“ zamijenile su sumnje hoće li naše pismo stići na odredište i plaćanje naknade za praćenje paketa. Zahvaljujući komunikaciji na društvenim mrežama članovi obitelji i prijatelji ostaju međusobno povezani u kojem god dijelu svijeta da žive. Zamislite tek izolaciju u doba Covida-19 bez mogućnosti komunikacije na društvenim mrežama. Mediji i marketing također su preselili sa tiskanih formi na društvene mreže, a sve veći broj ljudi gleda televizijske emisije i isječke iz istih na internetskim ili Facebook/ Instagram stranicama. Mogućnost instant dijeljenja sadržaja i komentiranja sa prijateljima, pratiteljima i virtualnom zajednicom unaprijedila je komunikaciju na društvenim mrežama. Osim toga, komuniciranjem preko društvenih mreža moguće je besplatno promovirati vlastiti rad, kreativno stvaralaštvo ili poslovanje, a sve više ljudi stvaraju karijeru i prihode kao „influenceri“. 

Loše strane online komunikacije

No, iako je komunikacija na društvenim mrežama otvorila novi online svijet, donijela je i brojne mane. Lažne vijesti šire se sve lakše, društvene mreže postaju i platforme za sijanje mržnje i pronalazak istomišljenika, a ni svađe u komentarima na objave, s naglaskom na medijske članke, korisnicima mreža nisu strane. Ipak, algoritmi društvenih mreža podešavaju se na način da detektiraju neprimjeren sadržaj, a korisnici mogu prijaviti govor mržnje, pozivanje na nasilje, golotinju i slično. Nadzor je sve stroži kako se sve veći broj korisnika pridružuje mrežama, što budi nadu u uspostavu bontona virtualnog svijeta.  Nadu u poboljšanje kvalitete i kulture komunikacija na društvenim mrežama posebno pruža vrijeme pandemije Corona virusa u kojem su mreže postale platforma za podršku, pozivanje na pozitivne akcije i prilika za povezivanje s najbližima onda kad ih ne možemo vidjeti uživo.