Sve možemo osjetiti razliku između dobrog i lošeg vina jednom kada ga kušamo, no kada stojiš u trgovini pred ogromnom policom prepunom različitih boca vina više nismo toliko sigurne. Da ne bi morala uvijek posegnuti za isprobanom sortom vina, nauči kako po samoj etiketi prepoznati o kakvom se vinu radi.
Prije nego što krenemo, važno je znati razlikovati tri osnovne vrste vina: crno, bijelo i rosé. Vrsta grožđa od kojeg se proizvodi vino, kod nas poznato kao sorta, najvažniji je faktor koji određuje okus vina. U nastavku smo navele nekoliko sorti vina koje bi trebala znati.
Bijela vina
Graševina je najzastupljenija i najpopularnija sorta u Hrvatskoj. Iznimno je pitka zbog intenzivnog mirisa koji podsjeća na jabuku i citruse. Najbolja graševina radi se u Baranji, Kutjevu, Iloku i Daruvaru.
Sauvignon je francuska sorta koja je zbog lakog mirisa i nježne arome idealna za ispijanje uz ribu, školjke, povrće i salate.
Malvazija je vino tipično za područje Istre, ali i Dubrovnika. Ova suha vina imaju vrlo intenzivan voćni miris zbog kojeg su idealna za ljetne dane.
Crna vina
Merlot je vrlo popularno vino koje će vinoljupci rado izabrati jer nije kiselo ili oporo. Miris i okus ovog vina prepun je nota šljive i crnog ribiza.
Plavac je dalmatinsko vino, a najpoznatije je svakako ono s Pelješca i Hvara. Ovo vino gotovo uvijek ima visok postotak alkohola, blago je gorko, ali istovremeno slatko.
Pinot crni je poseban po tome što je jedno od rijetkih vina koja se odlično slažu uz ribu, ali i vino koje treba piti mlado.
Kao što možemo vidjeti, postoje određena pravila za kombiniranje vina i jela. U pravilu možemo reći da bijela vina i rosé najbolje pristaju uz ribu, salate i lagane tjestenine dok će crno vino odlično nadopuniti okus peradi, bifteka, divljači i pikantnih sireva.
Na okus vina ne utječe samo sorta grožđa od kojeg se pravi nego i drugi čimbenici poput zemlje u kojem to grožđe raste, izloženost suncu, klima, način rukovanja njime i način fermentacije. Neke važne karakteristike na koje trebaš obratiti pozornost ako želiš znati kakvo vino biraš pronaći ćeš u nastavku.
Godina proizvodnje
Nisu svake godine klimatski uvjeti jednaki što znači da kvaliteta vina od godine do godine može vrlo značajno varirati. Pravi stručnjaci znat će koje su godine bile uspješnije te su dale vina boljih karakteristika. Za nas obične smrtnike lakše je pratiti pravilo 'što mlađe, to bolje'. Iako neka vina postaju kvalitetnija s vremenom, to vrijedi samo ako je vino pravilno skladišteno. Budući da ne znamo kako je vino došlo do supermarketa, koliko tamo dugo stoji i gdje je bilo prije, najbolje je uzeti što mlađe vino koje se nije imalo priliku pokvariti.
Sastav na etiketi
Kvalitetno vino trebalo bi na etiketi imati naznačenu sortu grožđa od kojeg je napravljeno, mjesto gdje je to grožđe raslo i godinu proizvodnje. Ako etiketa na boci nema takve informacije, vjerojatno se radi o lošijem vinu koje je dobiveno miješanjem raznih sorti.
Cijena vina
Iako cijena ne mora uvijek garantirati kvalitetu, preniska cijena obično nam govori da se radi o vinu nešto manje kvalitete. To ne znači da bi za bocu dobrog vina trebala izdvojiti preko 100 kuna, ali svakako ne bi trebala kupovati vina koja su vrlo jeftina. Već u rasponu od oko 30 do 40 kuna možeš pronaći vina koja su vrlo ukusna.
Čep na boci
U narodu često možemo čuti da vrsta čepa na vinu ukazuje na njegovu kvalitetu, no to jednostavno nije istina. Vina koja imaju pluteni čep ne moraju nužno biti kvalitetnija od vina koji imaju čep koji se zavrće.
Sadržaj alkohola
Kao što mlijeko smanjene masnoće i punomasno mlijeko imaju različitu 'punoću' okusa, isto je s postotkom alkohola u vinu. Postotak alkohola u vinu kreće se od 7.5% do preko 12.5%, a što je veći postotak više ćemo osjetiti punoću okusa. No važno je napomenuti da punoća okusa nema veze s kvalitetom vina nego okusom koji preferiraš.