U potrazi za vrhunskim zdravljem, hrana je od jednostavnog poticanja mišićne funkcije postala alat koji se koristi za usmjeravanje moždanih neurotransmitera u emitiranje koktela hormona sreće, a čini se da je trenutno dopamin u središtu pozornosti.
Potaknuti okretanjem industrije zdravlja i fitnesa ka cjelovitijem pristupu dobrobiti, gotovo kao da nam se prodaje ideja da možemo hranom doći do sreće, kroz svjesne kuharice i planove obroka koji obećavaju puno više od toga da samo budu gorivo za našu tjelovježbu i zadovoljavanje naše gladi.
Nije tajna da određene namirnice, poput probiotika, mogu izazvati specifične reakcije hormona koje pomažu u regulaciji našeg raspoloženja. No, dopaminska dijeta je nedavno popularizirani način prehrane, koji se oslanja na studije koje sugeriraju da hrana bogata proteinima djeluje kao modulator raspoloženja, pa se stoga može koristiti u liječenju uobičajenih poremećaja raspoloženja.
"To je zato što je dopamin neurotransmiter koji je uključen u procese nagrađivanja i zadovoljstva u mozgu. Kad jedemo hranu koja promiče dopamin, povećavamo razinu dopamina i osjećamo zadovoljstvo ili sreću ", objašnjava nutricionistica Christina Mamada za Stylist.
No, koliko sreće zaista možeš dobiti svojom prehranom? Sve o ovom, sve popularnijem načinu prehrane - provjeri u nastavku.
Koju hranu možeš jesti na dopaminskoj dijeti?
Ne boj se ako ti samo spominjanje riječi 'dijeta' ispuni um slikama praznih tanjura i bljutave hrane. Dijeta s dopaminom usredotočuje se na konzumiranje cjelovite hrane s visokim udjelom proteina i masti.
Osnovni dijelovi ove vrste prehrane uključuju ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama, mliječne proizvode, orašaste plodove, mahunarke i jaja. "Hrana bogata bjelančevinama sadrži aminokiseline, od kojih se jedna naziva tirozin; ta je kemikalija bitna za sintezu - proces koji nam pomaže osjetiti učinak - dopamina", ističe nutricionistica Mamada.
Unatoč tome što su dopaminske kuharice popularne, savjetuje da potražiš pomoć nutricionističkog stručnjaka ako je odlučiš usvojiti jer svi različito sintetiziramo dopamin - pa će stoga zahtijevati različite količine hrane.
Možeš li hranom doći do sreće?
Znanost kaže da možeš. Zapravo, uživamo u trenutnom povećanju dopamina nakon jela, ali to nije dugotrajno. Nutricionistica objašnjava: "Naš se dopamin povećava nakon konzumiranja bilo koje hrane, osobito kada smo jako gladni. I to seže do toga da je to hormon odgovora na užitak." Iako je teško doći do točne procjene, visoka razina dopamina "traje otprilike pet do deset minuta".
Promjena tvojih trenutnih prehrambenih navika kako bi se povećala razina dopamina također će dati rezultate, ali ona savjetuje da, ako tražiš dovoljno značajno povećanje hormona za podizanje raspoloženja za liječenje uobičajenog poremećaja raspoloženja, samo nutricionist može odrediti određene količine koje moraš konzumirati jer svatko od nas na drugačiji način sintetizira hormon sreće.
U međuvremenu, kako bi se uvjerila u učinkovitost dopaminske dijete, možeš pogledati popularnu mediteransku prehranu - koja, kaže nutricionistica, "dijeli mnogo iste hrane, poput mliječnih proizvoda, jogurta, mesa, masne ribe i mahunarki. Dakle, prirodno dobivate mnogo dopamina, a da se pritom ne ograničavate."
Studije pokazuju da su ljudi koji slijede ovu vrstu prehrane obogaćene omega-3 masnim kiselinama i lisnatim povrćem u više navrata "pokazali značajno veće poboljšanje" u simptomima depresije.
Što se tiče najranijeg što možeš očekivati da ćeš osjetiti učinke usvajanja 'sretne prehrane' na podizanje raspoloženja, nutricionistica kaže: "Ovisi o genetskoj predispoziciji pojedinca za oslobađanje dopamina, no obično bismo rekli da bi nam od dva do četiri mjeseca dala rezultate."
Može li te dopaminska dijeta učiniti snažnijom?
Ako tvoja prehrana već počiva na visokom udjelu proteina kako bi povećala svoju snagu i mišićnu masu, možda već uživaš u blagodatima dopaminske prehrane. No, iako je unos veće količine proteina ključan za izgradnju snage, unos viška hranjivih tvari u svrhu podizanja raspoloženja mogao bi imati negativan učinak na tvoj trening. Glavni izvor energije tijela je glukoza koju dobiva iz ugljikohidrata. U biti, ugljikohidrati nas drže kroz teške vježbe, zasite nas i u većini slučajeva promiču zdrava crijeva.
Iako dopaminska dijeta nije u izravnoj suprotnosti s redovitom uravnoteženom prehranom koja uključuje ugljikohidrate, jesti specifično zbog prekomjernog oslobađanja dopamina zahtijeva veći unos proteina i manji unos ugljikohidrata.
Nutricionistica objašnjava da bi ovo moglo biti štetno za tvoje ciljeve kad je u pitanju snaga: "Ako slijediš vrlo strogu dijetu s dopaminom, cilj bi bio jesti uglavnom proteine i dramatično smanjiti unos šećera i ugljikohidrata osim nekog voća i lisnatog povrća. Međutim, to je neodrživo jer prije vježbe morate jesti ugljikohidrate kako biste imali energije za trčanje i vježbanje."
Nutricionistica dodaje: "Ako naša tijela nemaju glikogen (iz hrane bogate ugljikohidratima) za kojim mogu posegnuti - na dopaminskoj dijeti može se dogoditi da vaše tijelo može početi sagorijevati mišiće za dobivanje energije."
Najbolje bi bilo, ističe i nutricionistica, slijediti cjelovitiji pristup i odabrati hranu s dopaminom koju ćeš nadopuniti svom ukupnom zdravlju, a ne obrnuto.