Već dugi niz godina neprestano se priča o tome kako je kupovna hrana, osobito voće i povrće, puno pesticida i raznih kemikalija koje je običnim ispiranjem pod mlazom vode nemoguće ukloniti. Tako ti toksini ulaze u ljudski organizam putem jedenja te nas iznutra, polako truju. Iako se može činiti kako možda nemaš alternative te da neke stvari jednostavno moraš kupiti u trgovini, pa ma odakle one došle, ako imaš okućnicu postoji šansa da barem malo smanjiš unos tretiranog povrća. Naime, u svijetu pojačano raste trend sadnje vlastitih malih povrtnjaka. Od gradskih vrtova pa sve do vrtova na krovovima nebodera, ali i klasičnih povrtnjaka iza kuće - trend sadnje povrća sve je izraženiji, a ako si i ti jedna od onih koja se želi okušati u ovom novom, uzbudljivom pothvatu ovo je tekst za tebe.
Naime, na jedno smo mjesto sakupile sve ključne savjete i informacije o tome kako krenuti planirati sadnju svog povrtnjaka. Što uzeti u obzir, kako odabrati sjemenje te kako održavati svoj vrt u optimalnom stanju saznaj u nastavku i ovog proljeća postani vrsna vrtlarica!
Staze i gredice
Prvo pravilo je izrada plana. Dakle, stavi svoje zamisli na papir. Naime, kad se to napravi, nove ideje dolaze same od sebe. Potrebno je izmjeriti dimenzije cijelog budućeg povrtnjaka, izračunati dimenzije proizvodnih površina, odnosno gredica, te površinu staza. Koliko će biti velike gredice odredit ćeš prema vrsti povrća koje sadiš, a staze između gredica mogu biti oko 25 centimetara.
Zasadiš li sadnice preblizu, biljke će slabije rasti, a zbog toga ni prinosi neće biti onakvi kakve očekuješ i želiš. Vrtlari se slažu da je estetski lijepo i praktično da se između gredica poslažu pune cigle jer tako nećeš imati problema s njegovanjem i ubiranjem kad je, primjerice, tlo prevlažno. Ako su gredice u dva reda, između njih se može ostaviti travnata površina, primjerice, širine 70 centimetara jer onda tu površinu možeš kositi i kosilicom. Važno je da površina za povrtnjak bude na dovoljno sunčanom mjestu, a uz nju je potrebno ostaviti i mjesto za popratne sadržaje poput kućice za alat i mjesta za kompostiranje.
Kako bi se izbjegao problem suše, obavezno se treba organizirati retencija vode. To može biti obična stara bačva u koju će se skupljati kišnica ili se mogu nabaviti "moderni" kanisteri. Ako se namjerava izvesti sustav "kap na kap", retencija vode mora se smjestiti na najvišu površinu.
Ekonomičnost
Odmah u startu, prije no što i kreneš sa sadnjom, trebaš se informirati o različitim sortama povrća i voća, budući da vrlo često na jednoj površini jedna sorta krastavaca daje izvanredne rezultate u smislu prinosa, a na drugoj mikrolokaciji potpuno podbaci. Ključ uspjeha povrtnjaka, ali i njegove isplativosti, je planiranje i izračunavanje koliko ubranog povrća na kraju sezone želiš imati – tako ćeš znati i koliko ti velik vrt treba.
Primjerice, rajčica se sadi u razmaku od 0,5 do 0,7 metara. Ako uzmemo da je prosječni razmak 0,6 metara između dvije sadnice rajčice, koliko će ih biti na gredici izračunat ćemo formulom 0,6 puta 0,6, što je 0,36 četvornih metara. To pak znači da je svakoj sadnici rajčice potrebno toliko mjesta da bi dala optimalne prihode. A koliko će biti biljaka na gredici izračunat ćemo pomoću formule za sklop biljaka, a ona je 1 podijeljeno s potrebnom površinom za biljku. U konkretnom slučaju rajčice to je 1:0,36. Rezultat je 2,78 što znači da se sade dvije do tri sadnice rajčice po četvornom metru.
Ako obitelj kroz sezonu želi sto kilograma rajčice, iz ovih računa proizlazi da moraju za sadnju nasada rajčica osigurati otprilike sedam četvornih metara prostora i da im treba 19 presadnica.
Supstrat i kompost
Da bi sadila direktno u zemlju, moraš prethodno orati. Također je potrebno ukloniti svaki korov kako bi spriječila širenje štetočina i bolesti. Ako siješ pak u posude, trebat će ti podloga prilagođena njima.
U mnogim slučajevima je potrebno koristite gnojiva tako da biljke imaju potrebne hranjive sastojke uz koje će uspješno rasti. Od organskog otpada koji nastaje u kuhinji možeš napraviti ekološki i prirodni kompost. Suho lišće, trava ili ostaci od obrezivanja mogu se ponovo koristiti u ovu svrhu.
Nakon što se sadnice posade, bilo u posude ili direktno, treba obaviti i dodatno opkovanje i čišćenje od korova. Pročešljavanje tla grabljama jako je korisno, a nakon što usjevi proklijaju i narastu trebat ćeš se pozabaviti i njihovim orezivanjem. Jako je važno odabrati pravilan kompost i supstrat pri sadnji povrća, jer upravo takva dohrana tla može značajno utjecati na krajnji ishod i uspjeh tvog povrtnjaka.
Za svaku sortu povrća koju sadiš definitivno pomno pročitaj što joj najbolje odgovara te zatim planiraj sadnju sukladno tome.
Odabir sjemena
Tijekom kupovine sjemenja za svoj vrt, trebala bi obratiti pozornost na cijenu, količinu, rok trajanja i tretiranje istog, kako bi znala odabrati ono kvalitetno. Prije samog odabira, moraš znati da se cijene u trgovinama znatno razlikuju pa ako planiraš veću nabavku, istraži u nekoliko različitih maloprodajnih trgovina.
Naizgled svi paketići sa sjemenjem izgledaju isto, iako se znatno može razlikovati količina sjemenja koja se dobije. Stoga odredi količinu koja ti je potrebna i imaj na umu da manja i jeftinija vrećica ima i puno manje sjemenja.
Što se tiče roka trajanja, nerijetko je slučaj da se u trgovinama prodaju zalihe sjemenja iz prijašnjih godina pa je moguće naći sjeme kojem je prošao rok trajanja. Iako sjeme često proklija i od onog kojemu je prošao rok trajanja, najsigurnije je kupiti svježe sjeme te ono organsko koje je uzgojeno bez potrebe za upotrebom pesticida i ostalih kemikalija.
Veliku prednost kod odabira sjemena čini odabir sorte koja je prilagođena podneblju i klimatskim uvjetima tla na kojem se vrt nalazi, a najbolje bi bilo da se sade domaće i tradicijske sorte koje su otporne na bolesti i štetočine tog podneblja.
Budi realistična
Za kraj, jedna od najbitnijih stvari prije no što počneš saditi svoj vrt je ta da budeš realna u vezi svojih očekivanja. Održavanje povrtnjaka je velik i zahtjevan posao koji traži svakodnevnu brigu, a ako ne možeš svakog dana zalijevati i paziti na svoje povrće - bolje da ga i ne sadiš. Dakle, prije no što si krenula s pripremom i oranjem zemlje i s kupovinom svih potrebnih alata i sjemenja, dogovori se sama sa sobom što od svog vrta očekuješ i koliko se ozbiljno i predano misliš njime baviti.
