Diljem Lijepe naše danas se obilježava Dan ružičastih majica, Nacionaln dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Posljednja srijeda u veljači postala je dan kada se glasno i jasno poručuje da za nasilje u našem društvu nema mjesta.

Od dirljive geste do svjetskog pokreta

Priča o ružičastim majicama započela je 2007. godine u jednom malom kanadskom gradu. Učenik devetog razreda, Chuck McNeill, prvog dana škole odjenuo je ružičastu polo majicu u znak podrške svojoj majci koja se borila s teškom bolešću, karcinomom dojke. Njegov odabir odjeće, međutim, postao je povod za okrutno verbalno i fizičko zlostavljanje od strane starijih učenika.

Svjedoci tog događaja, dvojica maturanata David Shepherd i Travis Price, odlučili su da neće biti pasivni promatrači. Potaknuti nepravdom, kupili su pedeset ružičastih majica i putem društvenih mreža pozvali svoje kolege da im se pridruže. Idućeg jutra, školski hodnici bili su ispunjeni stotinama učenika u ružičastim majicama, šaljući snažnu i nedvosmislenu poruku: niste sami i nasilje ovdje prestaje. Ta spontana akcija solidarnosti odjeknula je daleko izvan granica njihove škole i prerasla u globalni pokret koji se danas obilježava u brojnim zemljama svijeta.

Hrvatska kao dio inicijative

Ideja o obilježavanju Dana ružičastih majica u Hrvatskoj zaživjela je zahvaljujući Centru za edukaciju i prevenciju nasilja (CEPN). Inicijativa je naišla na široku podršku, a svoj službeni status dobila je 17. veljače 2017. godine, kada je Hrvatski sabor jednoglasnom odlukom proglasio zadnju srijedu u veljači Nacionalnim danom borbe protiv vršnjačkog nasilja. Od tada, Hrvatska se svake godine aktivno uključuje u kampanju, organizirajući radionice, predavanja i edukativne programe s ciljem podizanja svijesti o ovom ozbiljnom društvenom problemu.

Nasilje nije samo fizičko

Stručnjaci upozoravaju da vršnjačko nasilje ima mnogo lica. Osim fizičkog, koje je najlakše prepoznati, ono može biti verbalno, socijalno (isključivanje iz grupe) te sve prisutnije elektroničko nasilje, poznato kao cyberbullying. Uvrede, prijetnje i širenje neistina putem interneta ostavljaju duboke emocionalne ožiljke na mentalnom zdravlju mladih, uzrokujući anksioznost, depresiju i gubitak samopouzdanja. Podaci Pravobraniteljice za djecu također pokazuju da je broj prijava vršnjačkog nasilja u porastu, što naglašava hitnu potrebu za kontinuiranom prevencijom.

Iako su simboličke geste važne za podizanje svijesti, stručnjaci se slažu da jedan dan u godini nije dovoljan za rješavanje ovako složenog problema. Ključ uspjeha leži u cjelogodišnjem radu koji uključuje edukaciju djece i mladih o važnosti empatije i poštivanja različitosti, osposobljavanje nastavnika i roditelja za prepoznavanje i reagiranje na nasilje te stvaranje školskog okruženja u kojem se svako dijete osjeća sigurno i prihvaćeno.

Shutterstock

Dan ružičastih majica stoga nije samo prilika za nošenje određene boje. On je podsjetnik i poziv na djelovanje, obveza čitavog društva da izgradi kulturu nulte tolerancije na nasilje. To je dan koji nas uči da promjena počinje malim, ali hrabrim koracima, baš kao što su to učinila dvojica kanadskih srednjoškolaca, pokazujući da solidarnost i empatija imaju snagu promijeniti svijet.