Svake godine 11. veljače obilježava se Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, dan koji je Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila 2015. godine kako bi se promovirala puna i jednaka participacija u STEM područjima. Globalno, žene čine manje od trećine svih istraživača, no Hrvatska se u tom pogledu ističe kao iznimno pozitivan primjer.

Prema izvješću Europske komisije "She Figures 2024", Hrvatska zauzima impresivno drugo mjesto u Europskoj uniji po zastupljenosti žena u istraživanju i inovacijama. Žene čine čak 57,8 % zaposlenih u znanosti i tehnologiji, što je znatno iznad europskog prosjeka. Unatoč tim ohrabrujućim brojkama, i dalje postoji značajan nesrazmjer na višim akademskim i istraživačkim pozicijama.

Podaci pokazuju da su žene podzastupljene na vodećim funkcijama, a na razini EU čine tek 26 % redovitih profesorica. O ovim se izazovima raspravljalo i na okruglom stolu u Hrvatskom saboru, gdje je naglašeno da su sustavna potpora, mentorstvo i promjena društvenih stavova ključni za potpunu ravnopravnost.

Ipak, unatoč preprekama, povijest i sadašnjost hrvatske znanosti ispisale su brojne znanstvenice koje su svojim radom zadužile svijet. Od legendarne Zlate Bartl, izumiteljice Vegete, i Gabrijele Kobrehel, jedne od ključnih znanstvenica zaslužnih za Sumamed, do Lidije Colombo, pionirke laserske fizike, one su dokaz da znanost uistinu jest ženskog roda i inspiracija budućim generacijama.

Hrvatice koje mijenjaju povijest

Priča o ženama u hrvatskoj znanosti počinje s onima koje su se usudile zakoračiti u svijet rezerviran isključivo za muškarce. Jedna od takvih heroina bila je Milica Šviglin Čavov, koja se smatra prvom hrvatskom liječnicom. Diplomirala je davne 1893. godine u Zürichu, u vrijeme kada žene u Hrvatskoj nisu mogle ni sanjati o upisu na medicinski fakultet. Iako joj po povratku nije odmah bilo omogućeno raditi u domovini, njezino je postignuće otvorilo vrata generacijama žena koje su slijedile.

Nekoliko desetljeća kasnije, u poslijeratnoj Jugoslaviji, druga je znanstvenica ostavila trag koji se i danas osjeti u gotovo svakom kućanstvu. Riječ je o kemičarki Zlati Bartl, voditeljici tima u istraživačkom laboratoriju Podravke. Njezina vizija i stručnost stoje iza stvaranja Vegete pedesetih godina prošlog stoljeća, proizvoda koji je revolucionarizirao prehrambenu industriju i postao jedan od najpoznatijih hrvatskih izvoznih brendova. Njezin rad primjer je kako znanstveno istraživanje može imati golem komercijalni i društveni učinak.

Damir Spehar/PIXSELL/PIXSELL

Zlata Bartl

Lidija Colombo, prva žena u Hrvatskoj koja je doktorirala fiziku, igrala je ključnu ulogu u razvoju laserskih tehnologija i molekulske fizike. U šezdesetim godinama bila je član tima fizičara na Institutu Ruđer Bošković koji je konstruirao prvi laser u tadašnjoj SFRJ, a pamti se kao i osnivačica prvog laboratorija za molekulsku fiziku u Hrvatskoj

Akademkinja Sibila Jelaska doktorica bioloških znanosti, redovita sveučilišna profesorica dala je izniman doprinos biotehnologiji i biologiji biljnih organizama.

Jedna od najvažnijih liječnica u hrvatskoj povijesti bila je akademkinja Jelena Krmpotić-Nemanić, autorica udžbenika "Anatomija čovjeka", koji se i danas koristi u medicinskoj edukaciji. Pod njezinim vodstvom Zavod za anatomiju se razvio od klasične anatomske ustanove u Institut sa suvremenim programom istraživanja, a njezini su radovi citirani i u vodećim svjetskim udžbenicima.

Simona Šandrić-Gotovac istaknula se kao vrhunska stručnjakinja za neinvazivnu dijagnostiku kardiologije, a proslavila se kao članica liječničkog tima pape Ivana Pavla II.

Naša poznata znanstvenica, profesorica i doktorica molekularne biologije, voditeljica laboratorija u Institutu Ruđer Bošković Iva Tolić vodila je znanstvenoistraživačku grupu na Institutu Max Planck u Dresdenu postala je međunarodno priznata istraživačica u području citoskeleta.

Sanjin Strukic/PIXSELL

Iva Tolić

Dr. Tanja Bosak, profesorica geobiologije na Massachusetts Institute of Technology (MIT), jedna je od znanstvenica uključenih u misiju Mars 2020, čiji je cilj analizirati uzorke tla s Crvenog planeta. Bosakova i njezin tim proučavaju tragove mikrobnog života, što može donijeti revoluciju u razumijevanju mogućnosti postojanja života na drugim planetima.

Hrvatska je 2016. dobila prvu hrvatsku neurokirurginju, Nikolinu Sever koja je probila put budućim generacijama žena u medicini.

Današnja hrvatska znanstvena scena nezamisliva je bez žena koje su na čelu ključnih institucija i istraživačkih projekata. U medicini se ističu dva velika imena. Akademkinja Vida Demarin, pionirka je Doppler dijagnostike u Hrvatskoj i vodeći autoritet u području prevencije i liječenja moždanog udara. Njezin rad spasio je nebrojene živote i postavio temelje moderne neurologije u zemlji. S druge strane, profesorica Ana Marušić sa splitskog Medicinskog fakulteta postala je globalno prepoznatljivo ime u području istraživačke etike i transparentnosti. Kao jedna od osnivačica organizacije Cochrane Croatia, neumorno se bori za integritet znanosti, a njezin je glas ključan u promicanju odgovornog istraživanja.

U svijetu fundamentalnih istraživanja, hrvatske znanstvenice postižu uspjehe koji odjekuju globalno. Neuroznanstvenica Marta Zlatić, koja radi na Sveučilištu Cambridge, postala je 2025. godine prva Hrvatica izabrana za članicu prestižnog Royal Societyja, britanske akademije znanosti. Njezina istraživanja neuronskih krugova u vinskoj mušici otvaraju nove spoznaje o funkcioniranju mozga.

Snagu hrvatske znanosti na europskoj razini potvrđuju i lingvistica, akademkinja Milena Žic Fuchs, prva hrvatska znanstvenica imenovana u Znanstveno vijeće Europskog istraživačkog vijeća (ERC), tijela koje usmjerava europsku znanstvenu politiku i financira vrhunska istraživanja. Njezin uspjeh, kao i onaj profesorice Jasenke Gudelj s Filozofskog fakulteta, koja je osvojila prestižni ERC projekt za istraživanje arhitekture, pokazuje da se hrvatske znanstvenice ravnopravno natječu s najboljima u Europi.

Dusko Marusic/PIXSELL

Vesna Girardi-Jurkić

Od arheologije, gdje je neizbrisiv trag ostavila Vesna Girardi-Jurkić, do fizike koju je novim tehnologijama obogatila Selma Supek, ili pak logopedije u kojoj Maja Cepanec predvodi istraživanja rane komunikacije, doprinosi ovih žena su višestruki. One nisu samo znanstvenice; one su mentorice, inovatorice i uzori koji dokazuju da znanje i upornost ne poznaju granice. Njihova ostavština nije zapisana samo u znanstvenim radovima, već živi u napretku društva koje su svojim radom pomogle izgraditi.