Vrijeme na radnom mjestu polako prolazi, posla uvijek ima, a koncentracija počinje padati oko 15 sati. Kao da nam je neka magla u glavi i jedino što onda želimo je da smo kod kuće i da se zavučemo pod dekicu. Sve je to lijepo u mašti, ali u stvarnosti to obično znači popiti drugu, treću ili četvrtu kavu i dalje raditi.
No, prema liječnici Taz Bhatiji postoji bolji način da podigneš energiju u popodnevnim satima. Za Mindbodygreen objasnila je zašto trebamo izbjegavati kavu kada se u popodnevnim satima osjećamo tromo ili naglo ostanemo bez energije. Ne, to ne znači da se trebaš zauvijek odreći svog omiljenog napitka (ljubiteljice kave, nema potrebe za panikom), ali je objasnila što treba činiti.
Zašto je dobro izbjegavati popodnevnu kavu?
Kako liječnica dalje objašnjava taj osjećaj umora u popodnevnim satima posljedica je pada razine šećera u krvi, a onda šalica kave djeluje samo kao zavoj na ranu. "Kada piješ kavu umjetno podižeš razinu šećera u krvi, a zatim se ponovno naglo spušta. Svaki put kada posegneš za još jednom dozom kofeina, počinješ se osjećati kao da si na vrtuljku. Osjećat ćeš se bolje sat ili dva, a onda ćeš se opet osjećati lošije. I onda možeš posegnuti i za trećom šalicom kave, ali samo se vrtiš u krug", objašnjava liječnica Bhatia.
No, treba naglasiti da liječnica nije protiv jutarnje kave. Zapravo i ona voli ovu svoju jutarnju dozu kave jer kava nije problem za naše zdravlje. Ima puno fitonutrijenata, ali činjenica je da je dodatna kava samo kratkoročno rješenje za određeno hormonalno stanje.
Što piti umjesto kave?
"Važno je energiju držati u ravnoteži te paziti na hranjive tvari koje unosimo", objašnjava Bhatia. Također, treba pronaći načine za održavanje stabilne razine kortizola. "Poslijepodnevni pad može značiti i da je došlo do promjenama u razini kortizola", objašnjava Bhatia. Viša razina kortizola s vremenom povisuje razinu šećera u krvi, što može doprinijeti tom podnevnom krahu. Mnogo faktora može povećati razinu kortizola, kao što je nedostatak sna, povećan stres, loša prehrana, ali je važno poboljšati te elemente kako bi se popravila razina energije tijekom dana.
"Možeš koristiš adaptogene koji utječu na ravnotežu kortizola", kaže Bhatia. Adaptogeni su koriste već jako dugo u kineskoj i ayurvedskoj medicini, ali se na Zapadau upotrebljavaju tek od nedavno. Biljke ašvaganda, sibirski ginseng, sveti bosiljak, ginseng i sladić spadaju u adaptogene. Bhatia preproučuje i gljive poput shiitaka jer istraživanja pokazuju da protuupalna svojstva ljekovitih gljiva mogu poboljšati energetski metabolizam u mitohondrijima. Kada su stanice energizirane, tijelo će biti pomlađeno. Tako ćeš se osjećati dobro cijeli dan umjesto da se u tijelu stalno događuju energetski padovi i vrhunci.