Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2017. je rak debelog crijeva otkriven kod gotovo 3700 ljudi – od toga je nešto više muškaraca nego žena, a dvije godine nakon od njega je umrlo 2095 osoba. Zato se rak debelog crijeva smatra vodećim uzrokom smrtnosti u svijetu pa i Hrvatskoj.
Ova se bolest sporo razvija, no i dalje je mnogi prekasno otkriju jer ju karakterizira krvarenje polipa debelog crijeva, a ono je oku nevidljivo. Uz to, može doći do promjene boje stolice, gubitka težine, anemije i nekih općih simptoma kao što su umor i iscrpljenost te bolova u trbuhu. To su rani simptomi raka debelog crijeva na koje treba obratiti pažnju i konzultirati se s liječnikom. Poseban rizik imaju djeca osoba kod čijih je roditelja dijagnosticirana ova bolest, a šanse za rakom povećava pretilost, pušenje te nezdrava, masna prehrana.
Iznimno je važno na vrijeme prepoznati simptome, pogotovo krv u stolici te se odazvati besplatnom pozivu na provjeru skrivenog krvarenja. Drugim riječima, sve osobe od navršene 50. godine na kućnu adresu dobiju taj poziv, a utvrdi li se u uzorku krv, pacijent će biti upućen na kolonoskopiju. Njom će se utvrditi uzrok ovog simptoma, a primijete li se polipi (koji signaliziraju rak debelog crijeva), oni će se odstraniti čime se sprječava razvoj raka.
Ne bježi od kolonoskopije
Neki podaci pokazuju da ljudi kod kojih se rak debelog crijeva otkrije rano (a to se čini ovim pretragama i praćenjem simptoma) imaju 90 posto šanse da će preživjeti. Kada se rak debelog crijeva otkrije u fazi IV., velika je mogućnost smrtnog ishoda (10 posto preživljavanja). Pritom treba reći da se kod velikog broja pacijenata bolest otkrije baš u III. ili IV. fazi, odnosno osam do 10 godina od pojave.
Bez obzira što te na spomen kolonoskopije vjerojatno obuzimaju negativne misli, nakon 50. godine (odnosno 45. u slučaju rizika i obiteljske anamneze) trebala bi je obavljati svakih pet godina. I žene i muškarci.
Što očekivati?
Iako ne postoje rezultati za Hrvatsku, inozemni podaci kazuju da kolonoskopija kao metoda probira smanjuje pojavnost raka za 75 do 90 posto. Uz to, kolonoskopija služi i za dijagnostiku i terapiju nekih drugih stanja debelog crijeva – liječenje hemeroida, zaustavljanje krvarenja u donjem dijelu probavne cijevi… Pregled se obavlja kroz anus – što kod mnogih izaziva nelagodu i smanjuje odaziv, a time i sprječavanje raka. Savitljiva cijev s kamerom i radnim kanalom gura se do debelog crijeva čime se detektiraju promjene, odnosno omogućava uklanjanje polipa.
Naravno, prije takvog pregleda pacijent se mora pripremiti. Par dana prije zakazanog termina trebalo bi se prebaciti na kašastu prehranu i puno tekućine, dok se dan prije pregleda uzima samo tekućina. Detaljnije upute daje liječnik, a izuzetno ih se važno pridržavati jer nečista crijeva smanjuju uspješnost kolonoskopije. U kontekstu raka debelog crijeva, otežavaju detekciju polipa.
Osim toga, stručnjaci napominju da kolonoskopija ne bi trebala biti bolna jer postoje opcije kojima se neugoda može smanjiti. Jasno, kolonoskopija nije najugodnija stvar na svijetu, no može te spasiti od kudikamo gorih stvari.