Alge postoje već više od 3,5 milijarde godina, dulje od svih ostalih oblika života na zemlji, a otkriveno je oko 50000 vrsta. Neke su tako malene da ih možemo vidjeti samo mikroskopom koji povećava 1000 puta, a najveće alge narastu čak i do 50 metara. Što je alga tamnija, sadrži više hranjivih tvari. Sva živa bića na planetu, posredno ili neposredno, povezana su s postojanjem algi. One danas još uvijek proizvode 80-90% kisika i podloga su u prehrambenom lancu životinja i čovjeka.
Alge često nazivaju i morskim biljkama, a sve su popularnije u ljudskoj prehrani. Budući da se razmnožavaju geometrijskom progresijom, lako ih se uzgaja i prinosi su značajni, a nije zanemariva niti činjenica da su to namirnice potpuno netoksične za ljude. Iako se smatra da je samo Japan proizvođač algi, danas se one mogu pronaći i na europskom tržištu i to porijeklom iz Francuske, Skandinavije i Velike Britanije.
Izvrstan su izvor joda, vrlo važnog minerala za rad i fiziološku aktivnost žlijezde štitnjače. Bakar i željezo kojima alge obiluju nužno su potrebni za sintezu crvenih krvnih zrnaca - eritrocita. Tu su i magnezij - važan za rad mišića i živčanog sustava, kalcij – nezaobilazan za izgradnju kostiju, kalij održava ravnotežu elektrolita, a cink pridonosi pravilnom razvoju obrambenog sustava organizma.
Većina algi sadrži i vitamine B skupine te beta-karoten za kojeg već znamo da spriječava štetni utjecaj slobodnih radikala. Alge su i značajan izvor prehrambenih vlakana, topivih u vodi koja su važna za normalno funkcioniranje crijeva. Sadrže oko 50-60% složenih šećera, 7% bjelančevina, 30% minerala i vitamina, 10-20% vode i samo 1-2% masti. Također, sadrže više minerala i vitamina od bilo koje druge namirnice, uključujući povrće i mliječne proizvode. Npr., nori alga ima 2-4 puta više vitamina A od mrkve i 10 puta više od špinata. Hiziki, arame i wakame alge sadržavaju 11-14 puta više kalcija od mlijeka. Kombu, wakame, arame, hiziki i nori alge imaju 3-8 puta više željeza od govedine.
Zanimljivosti
Prehrana algama nije zapravo postala aktualna tek u novije doba. Brojna arheološka otkrića i naučne spoznaje dokazuju da su alge u prošlosti čovječanstva bile važan izvor hrane na našem planetu. Jeo ih je pretpovijesni spiljski čovjek, Egipćani i drugi narodi - Vikinzi i Kelti. Arheolozi nisu razumjeli kako se lako rascvjetala kultura Asteka usprkos skromnoj prehrani, jer nisu imali životinje koje bi bile izvor bjelančevina, no pronašli su alge u meksičkim gorskim jezerima. Asteci su ih sušili na suncu i od njih pravili kolače s kukuruzom. Domoroci se na otocima Tihog oceana i danas hrane sa čak 70 vrsta crvenih algi, a omiljena su namirnica u u Sjevernoj Americi, Kanadi i na Filipinima te u istočnoj Africi.
Danas su najveći potrošači algi Japanci. Godišnje pojedu čak više od pola milijuna tona kombu alge, a alge općenito čine čak 10 % njihove prehrane. To zasigurno pridonosi i njihovom najduljem životnom vijeku jer muškarci prosječno žive i više od 80 godina a žene oko 83 godine.
Alge u Bioveginoj ponudi
Od konca travnja u Bioveginoj ponudi (i dućanima bio&bio) nalaze se svježe alge francuske tvrtke Udea i to wakame, dulse, nori, morska salata, morski špageti i kombu alga. Vrlo su praktične i odmah spremne za upotrebu. Mnogo je razloga da ih uvrstite u svakodnevnu prehranu, a jedan od važnih svakako je njihov sastav. Naime izvrstan su izvor joda, bakra, željeza, magnezija, kalcija, kalija, i cinka, vitamina B skupine i beta karotena. Zbog vlakana u svom sastavu jačaju probavni sustav, oslobađaju organizam od toksina te pomažu pri mršavljenju.
Dulse – europska alga, ukusna, mekana i jednostavna za pripremu. Namače se u vodi ili dodaje na kraju kuhanja, Postoje zapisi kako su Irski farmeri dulse jeli kao slanu grickalicu i ta se tradicija očuvala i kod prve generacije irskih imigranata u Ameriku. Također se prodavala na tržnicama u Edinburgu. Upotreba dulsa u Škotskoj započela je vjerojatno već 400 godina prije Krista, no prvi zapis o svećenicima koji su skupljali ove alge pojavljuje se u pjesmi iz 7.stoljeća. Najbolje ju je skupljati od svibnja do listopada.
Morska salata – svijetlo zelene boje, a njezini su meki listovi izvrsni kao 'omot' za ribu koju ćete peći, pržiti ili kuhati. Može se jesti sirova i sušena, a vrlo je ukusan dodatak juhama, varivima i riži.
Kombu i Wakame - Obje alge iz iste su porodice, rastu dublje u moru pa ih je moguće pronaći samo za vrlo jake oseke. Najbolje ih je brati u proljeće kada rastu mladi izdanci. Mogu se rezati na trakice ili kidati, a zatim sušiti i to u roku od 24 sata. Najbolje ih je koristiti kao bazu za hranjive kaše i temeljce. Naravno, kao i japanski rođaci ovih algi, upotrebljavaju se u kuhanju s mahunarkama jer 'razbijaju' vlakna grahorica i čine ih lakše probavljivima.
Nori - Ova alga se najčešće može pronaći na zapadnim obalama škotskog kopna i otoka. Ova ljubičasto-smeđe-zelena alga vrlo je slična morskoj salati, samo je nešto tamnija. Dio je tradicionalnog doručka u Britaniji i Irskoj, kuhana sa zobi.
