Ove se godine 27. svibnja prema inicijativi MSIF (Multiple Sclerosis International Federation) po prvi put u svijetu obilježava Svjetski dan multiple skleroze u 87 zemalja.
MSIF je osnovana 1967. godine kao krovna organizacija koja povezuje nacionalne udruge pacijenata širom svijeta. Svjetski dan multiple skleroze svake će se godine održavati zadnje srijede u svibnju.
Cilj je održavanja Svjetskog dana multiple skleroze povezivanje ljudi, grupa i organizacija u pokret na međunarodnoj razini sa sudjelovanjem u događajima i aktivnostima kako bi se podigla svijest o multiploj sklerozi kao globalnom problemu, skupila sredstva koja će pomoći organizaciju svih aktivnosti pokreta i udruga pacijenata te uputio poziv na veću suradnju u istraživanju multiple skleroze na međunarodnoj razini.
U svijetu postoji oko 2.000.000 ljudi koji boluju od multiple skleroze i s punim pravom možemo reći da se radi o globalnom problemu. Mnoge poznate osobe koje su prepoznale problem multiple skleroze uključile su se svojim aktivnim sudjelovanjem u obilježavanju Svjetskog dana multiple skleroze. Spomenuti ćemo samo neke: nogometaš Barcelone Lionel Andres Messi (Argentina), 4-struka osvajačica zlatne medalje u trčanju Betty Cuthbert (Australija), glumica Milind Soman (Indija), žena Luciana Pavarottija Nicoletta Mantovani (Italija), gradonačelnik Amsterdama Job Cohen (Niozemska), nogometaš Arsenala Cesc Fabregas (Španjolska), glumica Terri Garr (SAD), trener Barcelone Josep Guardiola (Španjolska).
Multipla skleroza najčešća je kronična demijelinizacijska bolest, većinom se pojavljuje u mlađih osoba između 20. i 40. godine života i uzrok bolesti nije poznat. Smatra se da multipla skleroza nastaje kao rezultat međudjelovanja genskih i čimbenika okoline, odnosno bolest nastaje kod osoba koje imaju nasljednu sklonost za bolest, ali i djelovanjem nekog vanjskog čimbenika.
Osobe koje boluju od multiple skleroze često se susreću s brojnim kliničkim simptomima koji smanjuju kvalitetan i normalan život oboljelih, kao što su pareza, plegija, spastičnost, trnci, ataksija, intencijski tremor, urgentna inkontinencija, konstipacija, retencija mokrenja, oštećenje seksualnih funkcija itd.
Multipla skleroza kao upalna bolest središnjeg živčanog sustava može kod oboljelih uzrokovati teškoće pri hodanju i težu pokretljivost, a dio pacijenata završit će u invalidskim kolicima. Stupanj invalidnosti kod oboljelih od multiple skleroze procjenjuje se po standardiziranim ljestvicama oštećenja, od kojih je najpoznatija EDSS-ljestvica (Expanded disability status scale).
Zbog svega toga treba podignuti svijest o multiploj sklerozi kao globalnom problemu i pomoći u rješavanju problema oboljelih pravovremenim početkom liječenja odmah nakon što je bolest dijagnosticirana. U mnogim zemljama svijeta pacijenti se počinju liječiti već nakon prvog demijelinizacijskog događaja (CIS), odnosno nakon prvog simptoma koji upućuje na mogući budući razvoj multiple skleroze. Ranim početkom liječenja ostvaruju se najbolji rezultati za pacijenta.