Što je stres?Sam po sebi, stres nije ni loš ni dobar. U jednom trenutku ima motivirajuću ulogu i daje energiju za nešto što želimo postići ili promijeniti. U drugom, pak, on je nepodnošljiv, može zaprijetiti zdravlju i karijeri. Ljudsko tijelo ima svoje mehanizme borbe sa pretjeranim količinama stresa koje prijeti našoj dobrobiti. No, svi mi različito reagiramo u različitim situacijama, pa će ono što je stres za jednu osobu, za drugu biti uzbuđenje. Znanstvenici kažu da je, kad je u pitanju zdravlje, mnogo važnije kako naše tijelo reagira na hormone stresa koje proizvode, nego kako se mi psihički osjećamo u stresnim situacijama.
Stres utječe na cijelo tijelo te može uzrokovati mnoštvo simptoma kao glavobolja, knedla u grlu, probavne smetnje, visoki krvni tlak, ubrzan rad srca, znojenje, suho grlo, nesanica itd.
I akutni i kronični stres mogu imati dugotrajnije posljedice. Učinci kroničnog stresa mogu biti pogoršani s previše hrane, duhanom i s previše alkohola.
Stres se ne očituje samo sa tjelesnim simptomima on se može iskazati nemirom, razdražljivošču, bezraložnim strahom te emocionalnim smetnjama.
Razina stresa od najvišeg do najmanjeg: smrt partnera, razvod braka, bolest, gubitak posla, umirovljenje, bolest u obitelji, seksualni problemi, problemi na poslu, novčani problemi, obiteljske razmirice. Treba naglasiti da čak i ugodne promjene u životu, mogu uzrokovati stres.Tijekom akutnog stresa, hormoni stresa, najprije nas štite aktivirajući tjelesnu obranu kroz složeni lanac biokemijskih događaja. No, kad se ti isti zaštitni hormoni proizvode prečesto ili u velikim količinama zbog kroničnog stresa, nižu se štetne fiziološke promjene koje mogu voditi bolesti.
Povezanost stresa i prehrane
Stres mijenja način na koji tijelo koristi i upija hranjive tvari. Važno je da tijelo dobije sve hranjive tvari koje treba naš metabolizam i zato treba jesti pravilno. Naime, ono što jedete može potaknuti ili olakšati stres, pomoći ili odmoći tijelu u odgovoru na njega. Treba jesti hranu koja smiruje, a ne onu koja pogoršava stres.
Kad ste pod stresom, neke se hranjivi sastojci troše puno brže, te su vašem organizmu potrebne dodatne količine potrošenih tvari.
Dok ste pod stresom, tijelo treba više vitamina C i cinka nego inače. Čaša narančina soka dat će dodatnu količinu tog vitamina i ugodno vas razbuditi. Hrana iz mora je bogata cinkom.
Iako možete piti i druge napitke, voda je najbolja jer ne sadrži šećer ili kofein, koji mogu pojačati razine stresa.
Probavni sustav osjeća učinak stresa, pa vlakna iz hrane pomažu regulaciji probave, koja je kod osoba sa stresom često poremećena-pate od zatvora ili proljeva. Jogurt sadrži bjelančevine potrebne tijelu, a ne sadrži masnoće koje debljaju.
Zadržite se na jednoj šalici kave, a ostatak dana izbjegavjte sve što sadrži kofein. Previše kofeina pomaže stresu, te smanjuje apsorpciju minerala iz hrane.
Odolite slatkišima. Pod stresom tijelo proizvodi stresne hormone koji tjeraju mozak na proizvodnju tvari koja potiče želju za šećerom.
dr. med. Branko Vrčić
www.vitamedzona.com