Šećer je postao gotovo neizbježan dio moderne prehrane. Nalazi se u zaslađenim pićima, prerađenoj hrani, slatkišima, pa čak i u proizvodima za koje ne bismo očekivali da ga sadrže, poput umaka ili kruha. Iako nam pruža trenutačni osjećaj ugode i nalet energije, znanstvena istraživanja sve jasnije ukazuju na tamnu stranu prekomjerne konzumacije šećera. Ne radi se samo o "praznim kalorijama"; šećer može imati dubok i štetan utjecaj na cjelokupno zdravlje, od tjelesne težine i izgleda kože do rizika od razvoja ozbiljnih kroničnih bolesti. Razumijevanje kako točno šećer utječe na naše tijelo prvi je korak prema svjesnijim prehrambenim odabirima i očuvanju dugoročnog zdravlja.
Iako je šećer prirodno prisutan u voću (fruktoza) i mliječnim proizvodima (laktoza), problem nastaje s dodanim šećerima – onima koji se dodaju hrani i pićima tijekom proizvodnje ili pripreme. Njihova prekomjerna konzumacija povezana je s brojnim zdravstvenim problemima. Evo deset najvažnijih:
Povećava rizik od debljanja i pretilosti
Dodani šećeri, osobito fruktoza u zaslađenim pićima, glavni su izvor dodatnih kalorija bez značajne nutritivne vrijednosti. Lako je unijeti velike količine šećera tekućim putem, što ne pruža osjećaj sitosti kao kruta hrana. To dovodi do kalorijskog suficita, nakupljanja masnog tkiva, posebice visceralne masti (masti oko organa), i posljedično debljanja te povećanog rizika od pretilosti.
Povećava rizik od dijabetesa tipa 2
Dugotrajna konzumacija velikih količina šećera može dovesti do inzulinske rezistencije. Inzulin je hormon koji pomaže glukozi (šećeru) iz krvi ući u stanice radi energije. Kod inzulinske rezistencije, stanice slabije reagiraju na inzulin, zbog čega gušterača mora proizvoditi sve više inzulina. S vremenom, gušterača se može "iscrpiti", razina šećera u krvi postaje kronično povišena, što dovodi do razvoja predijabetesa i dijabetesa tipa 2.
Negativno utječe na zdravlje srca
Prehrana bogata šećerom može štetiti srcu na više načina. Povezana je s povišenim razinama triglicerida (vrsta masti u krvi), povišenim LDL ("lošim") kolesterolom, sniženim HDL ("dobrim") kolesterolom, povišenim krvnim tlakom i kroničnom upalom. Sve su to značajni faktori rizika za razvoj ateroskleroze (otvrdnuća arterija) i srčanih bolesti.
Uzrokuje probleme sa zubima (karijes)
Šećer je glavna hrana za štetne bakterije koje žive u tvojim ustima. Te bakterije metaboliziraju šećer i pritom proizvode kiseline. Ove kiseline napadaju i demineraliziraju zubnu caklinu, zaštitni sloj zuba. Kontinuirano izlaganje kiselinama dovodi do stvaranja karijesa, odnosno rupa u zubima.
Ubrzava starenje kože
Prekomjerni unos šećera može dovesti do procesa zvanog glikacija. U tom procesu, molekule šećera vežu se za proteine u tijelu, uključujući kolagen i elastin, ključne proteine za čvrstoću i elastičnost kože. Glikacija stvara štetne spojeve nazvane AGEs (Advanced Glycation End products) koji oštećuju kolagen i elastin, što rezultira gubitkom elastičnosti, pojavom bora i preuranjenim starenjem kože.
Povećava rizik od nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD)
Jetra igra ključnu ulogu u metabolizmu fruktoze. Dok se glukoza može koristiti u cijelom tijelu, velike količine fruktoze uglavnom se prerađuju u jetri. Prekomjerni unos fruktoze, posebno iz zaslađenih pića i prerađene hrane, može preopteretiti jetru i dovesti do pretvaranja viška fruktoze u mast. Nakupljanje masti u jetri dovodi do nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD), stanja koje može napredovati do ozbiljnijih oštećenja jetre.
Uzrokuje nagle promjene energije i raspoloženja
Hrana bogata rafiniranim šećerima brzo podiže razinu glukoze u krvi, pružajući kratkotrajni osjećaj energije ("sugar rush"). Međutim, nakon ovog naglog skoka slijedi jednako nagli pad razine šećera ("sugar crash"), što može uzrokovati osjećaj umora, razdražljivosti, tjeskobe i poteškoće s koncentracijom. Neka istraživanja povezuju prehranu bogatu šećerom i s većim rizikom od razvoja depresije.
Može oslabiti imunološki sustav
Iako su potrebna daljnja istraživanja, neke studije sugeriraju da prekomjerna konzumacija šećera može privremeno oslabiti funkciju bijelih krvnih stanica, koje su ključne za borbu protiv infekcija. Također, prehrana siromašna nutrijentima, a bogata šećerom, može dovesti do nedostatka vitamina i minerala važnih za optimalnu funkciju imunološkog sustava.
Povećava rizik od određenih vrsta raka
Iako veza nije potpuno razjašnjena i vjerojatno je neizravna, epidemiološke studije pokazuju povezanost između visokog unosa šećera i povećanog rizika od nekih vrsta raka, poput raka gušterače, dojke i debelog crijeva. Smatra se da tome doprinose faktori povezani s visokim unosom šećera, kao što su pretilost, kronična upala i inzulinska rezistencija, koji mogu poticati rast tumorskih stanica.
Utječe na kognitivne funkcije i može izazvati ovisnost
Prehrana bogata šećerom može negativno utjecati na pamćenje i učenje. Neka istraživanja sugeriraju da može doprinijeti kognitivnom padu i povećati rizik od demencije. Osim toga, šećer aktivira centre za nagrađivanje u mozgu, oslobađajući dopamin, slično kao neke droge. To može dovesti do snažne žudnje za slatkim i razvoja ponašanja nalik ovisnosti, otežavajući kontrolu unosa šećera.
Iako povremeno uživanje u slatkišima vjerojatno neće uzrokovati značajnu štetu, redovita i prekomjerna konzumacija dodanog šećera predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje. Od debljanja i dijabetesa, preko srčanih bolesti i problema sa zubima, do ubrzanog starenja i potencijalnog utjecaja na mozak, negativni učinci su brojni i dobro dokumentirani. Smanjenje unosa dodanih šećera čitanjem deklaracija, izbjegavanjem zaslađenih pića i fokusiranjem na cjelovite, neprerađene namirnice ključan je korak prema boljem zdravlju i prevenciji mnogih modernih bolesti.
