Hemoroidalna bolest je jedna od bolesti koju je donio suvremeni način života. Nepravilna prehrana, manjak tjelesne aktivnosti, previše vremena provedenog u sjedećem položaju, stres, doveli su do toga da danas probleme s hemoroidima ima gotovo svaki treći čovjek u svijetu. Do nedavno hemoroidi bili su tabu tema. O njima se malo govorilo i pacijenti su se najčešće obraćali liječniku kada je bolest već uznapredovala i dok je dosegla već četvrti stadij.
Što je hemoroidalna bolest?
Šuljevi ili hemoroidi prošireni su krvne žile u rektalnom području. U debelom crijevu arterije i vene izravno su spojene preko spojeva ili šantova. Kod pacijenata koji boluju od hemoroidalne bolesti ovi šantovi uvijek su otvoreni uslijed čega se povećava protok krvi, raste pritisak na hemoroidalne vene što dovodi do njihovog proširenja i uvećanja hemoroidalnih čvorova.
Ovisno od toga gdje su lokalizirani, hemoroidi se dijele na unutarnje i vanjske. Unutarnji nastaju blizu početka analnog kanala, a vanjski na analnom otvoru. Unutarnji hemoroidi potiču od unutrašnjeg venskog hemoroidnog pleksusa u gornjem dijelu analnog kanala i rektumu. Oni se uvećavaju, zahvaćaju kožom prekriveni donji dio analnog kanala i čine vidljivim vanjski hemoroidalni venski pleksus. Kako su u anodermu smješteni brojni živčani završeci, ovi hemoroidi mogu biti vrlo bolni.
Tegobe koje uzrokuju hemoroidi
Ovisno o stadiju oboljenja hemoroidalna bolest praćena je određenim tegobama. Prvi stadij prati svrbež i krvarenje pri pri obavljanju velike nužde. U ovoj fazi hemoroidi nisu bolni. Krv je svježa i nalazi se samo na površini stolice. U drugom stadiju pored svrbeža, peckanja, krvarenja dolazi i do ispadanja hemoroida i njihovog spontanog vraćanja. Prisutan je i bol pri pražnjenju crijeva. Kod hemoroida u trećem stadiju tegobe kao što su bol, svrbež, peckanje i krvarenje još su više izražene. U ovoj fazi razvoja bolesti prolabirani hemoroidi se ne vraćaju spontano već ih je potrebno vratiti rukom. Hemoroidi u četvrtoj fazi su uvijek izvan analnog kanala. Stvaraju jaku bol. Metode za liječenje hemoroida mogu biti operativne i neoperativne. Koja metoda će se primijeniti ovisi od stadija bolesti.
Neoperativne metode liječenja hemoroida
Neoperativne metode liječenja mogu dati rezultate samo dok je hemoroidalna bolest u prvom stadiju. Već u drugoj fazi bolesti neoperativne metode nisu uvijek dovoljno učinkovite. Sklerozantna terapija (skleroterapija) je jedna od ovih metoda. Podrazumijeva tretman sklerozantnim sredstvom koje dovodi do smanjenja krvarenja, zatvaranja šanta i laganog iščezavanja hemoroida.
Druga mirovanju metoda podrazumijeva podvezivanje hemoroida elastičnim ligaturama. Pomoću elastične ligature kojom se hemoroid podveže prekida se dovod krvi i nakon sedam do deset dana hemoroidalni čvor sam otpadne ...
Operativne metode liječenja hemoroida
Hemoroidalna bolest od drugog do četvrtog stupnja liječi se operativnim putem. Operacija se može vršiti klasičnim postupkom, laserski i THD operativnom postupkom. THD metoda liječenja hemoroida daje najbolje rezultate. To je neinvazivna metoda koja je daleko sigurnija u odnosu na operaciju klasičnim postupka. Radi se u lokalnoj anesteziji i pacijent se otpušta kući već nakon dva dana. Djeluje se na sam uzrok nastanka problema. Podvezuju se arterije na ulazu u šantove. Na taj način šantovi se zatvaraju, hemoroidalne vene se rasterećuju i hemoroidalni čvorovi nestaju. Oporavak nakon operacije THD metodom traje od sedam do petnaest dana. Ovo je jedina metoda kojom se problem s hemoroidima trajno rješava.
Autor: Snežana Pejović
Foto: © Foxy_A - Fotolia.com