Lipanj je inače znan kao prijelazni mjesec iz proljeća u ljeto, no ove nam se godine činilo kako više nalikuje kraju srpnja ili pak početku kolovoza. Sparine i vrućine koje su zatekle Hrvatsku za većinu stanovništva već su danima nesnosne, a meteorolozi stalno najavljuju daljnje toplinske valove. Iako odmah na vlastitoj koži možemo osjetiti da je previsoka temperatura neugodna za naše tijelo i organizam, znaš li zapravo što se događa s nama za vrijeme velikih vrućina?
Za početak, vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Mnogi će se ljudi tako osjećati sporo, slabo i bezvoljno, a osobama s krvožilnim bolestima se osobito preporuča mirovanje i traženje spasa u debelom hladu.
Prema riječima stručnjaka, visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika i djecu. U situacijama naglog rasta temperatura ljudi mogu osjetiti da otežano dišu ili pak dolazi i do napadaja astme, koja može biti opasna. Uz to, na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.
Zbog svega toga, za vrijeme velikih toplinskih valova povišen je broj srčanih udara, a visoka UV zračenja mogu izazvati i opekline na široj populaciji. Tijelo može i dehidrirati te će se tako opteretiti rad bubrega i jetre, a kako bi izbjegla sve ove štetne posljedice jako visokih temperatura, u nastavku ti donosimo pet savjeta koji zlata vrijede u ovakvim trenucima.
Voda, voda, voda
Ključan savjet pod broj jedan je uvijek taj da se tijelo treba rashladiti uzimanjem tekućine. Preporuka je tako da ljudi piju negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Za svakih pola sata provedenih na suncu trebalo bi popeti pola litre vode, a ako se pri tome i krećeš, još i više. Uglavnom, standardno pravilo od dvije i pol litre vode na dan za vrijeme velikih vrućina mijenja se u pravilo od minimalno 3 litre vode na dan koje bismo trebali ispiti. Uz to, pazi da voda koju piješ nije ledena, jer će to biti dodatan šok za organizam.
Bez fizičkih napora
Preporučuje se izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, a to se odnosi poglavito na djecu, trudnice, starije osobe, srčane bolesnikei bolesnike s kroničnim bolestima. Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta. Također, svim sportašima i rekreativcima se sugerira da ne vježbaju u razdoblju od 10 do 17 sati te da prilagode svoje kativnosti vremenu – velike vrućine iscrpljuju organizam, nije potrebno dodatno ga opteretiti s jakim kardio sesijama koje će pospješiti dehidraciju. Bolje je ostati na zatvorenom i odmarati.
Boravak u zatvorenom prostoru
Danju se preporučuje zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu. Također, nije dobro stalno biti u jako rashlađenom prostoru, ali je važno ne izlaziti iz hladnijih prostorija u periodu od 10 do 16 ili 17 sati. Najbolje je namjestiti klima uređaj na oko 23 stupnja i čekati da vrućina malo opadne, a tek kada krenuti u aktivnosti na otvorenom.
Izbjegavaj alkohol i kofein
Kao što smo već rekli, za vrijeme najvećih vrućina glavni nam je saveznik voda. Uz vodu možemo konzumirati i prirodne sokove ili rashlađene čajeve, ali bismo se svakako trebali suzdržati od unosa kofeina i alkohola, koji dehidriraju organizam i opterećuju rad bubrega.
Lagana odjeća i pokrivala za glavu
Važno je redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja. Isto vrijedi i za odrasle, jako je važno nositi laganu, prozračnu odjeću u kojoj koža diše, kao i nositi pokrivala za glavu sa širokim obodom koja dodatno štite tjeme od izloženosti jakom suncu.