Ususret novoj sezoni Života na vagi, koja će se uskoro emitirati na RTL-u, razgovarale smo s nutricionisticom Martinom Linarić koja brine o prehrani kandidata u showu. Zašto su vlakna važna, tko je zapravo nutricionist, koje su sve posljedice pretilosti za zdravlje, ali i odgovore na mnoga druga pitanja podijelila je s nama Martina.
Tko je nutricionist i kada se trebamo odvažiti na njegovu pomoć?
Vrlo često je nutricionist predstavljan kao neki strogi kontrolor brojanja kalorija koje konzumirate ili kao osoba koja vam ''brani jesti i piti'' no to nije ni približno istinito. Nutricionist je stručna osoba od koje bi bilo poželjno da potražite pomoć kada želite da vaša prehrana bude u službi vašeg zdravlja odnosno kada si želimo pružiti maksimum od pravilne prehrane, posebno danas kada smo svakodnevno obasipani raznim informacijama i proizvodima i više u moru toga nismo sigurni što je za nas dobro a što nije.
Nutricionist će pritom vašu prehranu prilagoditi vašim mogućnostima, obavezama, bez ikakvih odricanja da postignete balans a time i najbolje za vaš organizam, jačanje imuniteta, a svi znamo da je hrana najvažnija ako želimo jak imunitet i obranu od bolesti koje nam u današnje vrijeme prijete.
Posebno se za pomoć nutricioniste valja odlučiti kada nam zdravstveni status nije u najboljem stanju a tada je vrlo važno adekvatnim unosom makro i mikronutrijenata pomognuti ozdravljenje i ponovno postići narušeni balans u našem organizmu. Ili pak kada želimo svom organizmu pružiti najbolji unos ''goriva'' kako bi postigli najbolje rezultate i ciljeve koje smo si zacrtali.
Koja je razlika između dijetetičara i nutricionista?
U Hrvatskoj nisu strogo odvojeni termini dijetetičar i nutricionist te se taj termin još uvijek poistovjećuje, stoga i ne čudi da danas na tržištu imamo jako puno samoprozvanih nutricionista, osoba koje nisu završile fakultetsko obrazovanje za nutricionista – dijetetičara, na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. U stranim zemljama situacija je drugačija, naime dijetetičari su isključivo osobe s adekvatnim fakultetskim obrazovanjem i praksom rada u zdravstvenim ustanovama te dobivaju odobrenje za rad od strane Ministarstava zdravlja, dok se termin nutricionist nerijetko koristi i od strane liječnika te raznih ostalih terapeuta ili specijalista koji mogu svojim pacijentima dati okvirne savjete za provođenje adekvatne prehrane s obzirom na trenutni zdravstveni status.
Stoga pri odabiru nutricionista odnosno dijetetičara u Hrvatskoj savjetujem svima koji potraže pomoć ili savjet da prethodno zatraže od te osobe potvrdu o stručnoj spremi, referencama te dosadašnjem iskustvu i radu.
Kako možemo ocijeniti je li nam prehrana kvalitetna?
Danas u moru neispravnih informacija koje dobivamo putem raznih medija, zaista je teško samostalno procijeniti da li unosimo sve potrebno za zdrav i uravnotežen organizam, no ako imamo određene zdravstvene poteškoće, učestale glavobolje, umor, iscrpljenost, bezvoljnost ili pak neke druge teže zdravstvene poteškoće, gotovo sigurno griješimo u prehrani i organizmu ne osiguravamo dovoljno nutrijenata i da nam je vjerojatno narušen imunološki sustav i organizmu treba pomoć da se obrani i ojača koju mu osiguravamo upravo putem nutrijenata kojima bismo trebali zadovoljiti sve potrebe našeg organizma.
Zašto je važno redovito konzumirati vlakna? Što vlakna čine za tijelo?
Vlakna nisu nikakav misterij, čak štoviše nalazimo ih u namirnicama koje svakodnevno konzumiramo. Dio su ugljikohidrata iz biljaka koji se u našem želucu ne razgrađuju, nego samo prolaze kroz probavni sistem. Vlakna nam pomažu pri reguliranju razine šećera u krvi i štite zdravlje naših krvnih žila. Topiva vlakna u dodiru s vodom stvaraju želatinoznu masu koja privlači mnoge štetne tvari. Istraživanja su pokazala da ljudi koji unose velike količine topivih vlakana vitkiji su i manje podložni nakupljanju suvišnih kilograma.
Vlakna povojno djeluju na naš organizam tako da snižavaju razinu šećera i triglicerida u krvi. Dobre bakterije u našim crijevima hrane se topivim vlaknima stoga moja preporuka je da svakako u vašoj prehrani ne zanemarite prehrambena vlakna iz namirnica kojima one obiluju kako bi vaš probavni sustav bio uravnotežen. Namirnice koje sadrže topiva vlakna su ječam, zob, jabuke, kruške, orašasti plodovi, lanene sjemenke, grah, borovnice, celer, mrkva...
Postoje i netopiva vlakna koja su posebno važna za crijeva. Potiču pražnjenje crijeva i čuvaju zdravlje probavnog sistema pomažući mu da se što prije riješi štetnih tvari. Namirnice bogate netopivim vlaknima su cjelovite žitarice, kukuruzne mekinje, orašasti plodovi, tikvice, brokula, kupus, luk, paradajz, mahune, zeleno lisnato povrće, korjenasto povrće...
Kako biste pomogli klijentu da krene s ispravnom prehranom? Koji su uobičajeni savjeti koje dajete?
Prvenstveno je tu edukacija o osnovnim informacijama o pravilnoj prehrani kao i uvođenju iste u svakodnevni život te kako pravilnom prehranom poboljšati svoj zdravstveni status jer su to dvije neodvojive stvari. I svakako im uvijek naglašavam da je pravilna prehrana način života a ne nikakva dijeta koju će pratiti mjesec dva i vratiti se starim navikama. To je korjenita promjena navika, koja postaje naša svakodnevica.
Pravilna prehrana nije dijeta već način života i važnost u redovitoj konzumaciji obroka, kako glavnih tako i međuobroka, što nerijetko u samim početcima promjene moramo planirati, kako bi rezultat bio što brži i uspješniji a tako i mi zadovoljniji rezultatima koje postižemo, bilo da se radi o promjeni prehrambenih navika s ciljem poboljšanja ili unaprjeđenja vlastitog zdravlja ili gubitku suvišnih kilograma ili pak primjeni prehrane u poboljšavanju boljih sportskih rezultata. S kojim god razlogom krenuli važno je da pravilnom prehranom se osjećamo bolje, zdravije i na kraju živimo kvalitetniji život.
Prehrana pritom mora biti raznovrsna, uravnotežena i dobro izbalansirana. Neki od općenitih savjeta koja im uvijek pokušavam usaditi kao nove navike su da je nužno unaprijed planirati obroke te ih samostalno pripremati kod kuće kad god je to moguće. Doručak bi svakako trebao biti najvažniji obrok u danu. Doručak treba biti bogat integralnim žitaricama i vlaknima, a ograničen s brzo dostupnim ugljikohidratima. Trebalo bi jesti proizvode od cjelovitog zrna (kao izvor složenih ugljikohidrata), mliječne proizvode (kao izvor proteina kalcija) i voće (kao izvor vlakna)
Optimalno je dnevno imati pet obroka, od toga tri glavna obroka (doručak, ručak i večera), te dva međuobroka između glavnih obroka. Za međuobrok preporučuje voće, a s njim možete pojesti i jogurt. Obroke treba pravilno rasporediti tijekom dana, a vremenski razmak između glavnih obroka trebao bi biti tri do četiri sata. Večera treba biti dva do tri sata prije spavanja.
No nekim će ljudima odgovarati samo tri obroka dnevno, dok će neki trebati njih šest. Prehrana je individualna stvar i uvijek tako pristupam svakom klijentu, jer se odabir namirnica za obroke, energetski unos, vrijeme konzumiranja obroka zaista razlikuje od osobe do osobe i stoga je svaki moj jelovnik individualan i strogo prilagođen svim potrebama klijenta.
Koje su bolesti i stanja vezane za nekvalitetnu prehranu?
Nepobitna je činjenica da je nepravilna prehrana uzrokom mnogih zdravstvenih oboljenja bilo da je riječ o pretjeranom energetskom unosu ili pak premalom energetskom unosu koji rezultiraju poremećajima prehrane a koji su tek uzrokom mnogih nezaraznih oboljenja među kojima bi kao najčešće istaknula dijabetes, kardiovaskularne poteškoće (visok krvni tlak, aritmije, sklonije opasnosti od srčanog udara....) a tu su i danas vrlo učestali problemi i zdravstvene poteškoće s probavnim sustavom poput gastritisa, refluksa, čireva na želudcu, oboljenja crijeva poput ulceroznog kolitisa, Kronova bolest te mnogi drugi zdravstveni problemi poput amenoreje, alopecije, problemi s kožom, kostima, alergijama...samo su neki od najčešćih problema s kojima se ja redovito susrećem u svojoj praksi i čiji je uzrok bila neadekvatna prehrana.
Često se govori o pretilosti, što je s anoreksijom, bulimijom?
Posljednjih nekoliko godina zbog porasta broja osoba povećane tjelesne težine ili pretilih osoba u HR kao i poteškoća koje posljedično nastaju ne liječenjem pretilosti, nekako su u ''drugi plan'' pali ostali poremećaji prehrane poput anoreksije i bulimije koje su itekako zastupljene u našem društvu, a o kojima se ne priča dovoljno a još se manje posvećuje pažnja rješavanju takvog problema posebice kod mladih osoba ili djece ali i paradoksalno kod osoba s povećanom tjelesnom težinom. Procjenjuje se da od bulimije u HR boluje između jedan i tri posto djevojaka i mladih žena. No, kako se radi o bolesti koja se smatra sramotnom i koja se skriva, vjerojatno je postotak veći. Bolest se javlja i među mladim muškarcima, no muškarci osobito pomno skrivaju svoju bolest.
Kod svih poremećaja prehrane izuzetno je važan rad multidisciplinarnog tima kojeg čine liječnik, nutricionist, psiholog ili psihijatar te kineziolog ili fizioterapeut jer se ne radi o isključivom fizičkom problemu ili problemu neadekvatne konzumacije hrane već je problem puno dublji i seže daleko u naše mentalno zdravlje. Sve bolesti poremećaja prehrane treba preventivno liječiti kako se iste kroz određeni vremenski period ne bi razvile u puno teže oblike zdravstvenih problema tj bolesti za koje je neophodno bolničko liječenje a tada govorimo i o trostruko većem financijskom izdatku, koje se moglo preventivnim pristupom ''srezati'' u korijenu i tako uštedjeti velike svote novaca koje se troše na bolnička liječenja.