Možda ti je poznata situacija u kojoj se sjećaš što si radila prije točno pet godina, no ne možeš se sjetiti što si jučer ručala ili gdje si stavila ključeve. Nisi sigurna jesi li ugasila pećnicu ili kad si dogovorila kavu? Takva te sitna zaboravljivost može 'izuti iz cipela' ili ti narušiti svakodnevnicu.
Suočena s tim problemom mogla bi se pitati je li posrijedi nešto ozbiljnije ili ti jednostavno nije dan. U većini slučajeva nemaš razloga za brigu, no trebala bi promijeniti neke svoje životne navike te nastojati živjeti zdravije. Zaboravljaš li gdje si nešto ostavila ili po što si krenula, rijetko je znak nekog ozbiljnog zdravstvenog stanja. Time ti tijelo obično poručuje da si pod stresom ili umorna.
No kako kaže liječnik obiteljske medicine Scott Noorda, trebala bi se zabrinuti ako zaboraviš zašto si uopće krenula u trgovinu ili kako se vratiti kući. To zahtijeva odlazak k liječniku – posebice ako je sve to popraćeno simptomima infekcije (groznica, mučnina ili povraćanje). Liječniku se, naravno, trebaš obratiti i ako se ovakva ozbiljna zaboravljivost javlja nakon ozljede glave.
Ali vratimo se na ovu 'sitnu' zaboravljivost poput: Gdje sam ostavio/la ključeve? Ovo je šest najčešćih uzroka problema s pamćenjem koji nemaju veze s godinama.
Depresija
Depresija ide ruku pod ruku s kognitivnim oštećenjem. ''Kada ne možete razmišljati ni o čemu osim o borbi s depresijom, vaše pamćenje može biti pogođeno", kaže dr. Noorda. To je pokazala i studija koja je prije pet godina objavljena u časopisu Psychological Medicine. Zaboravljivost se u ovom slučaju događa zbog povećanja kortizola (tzv. hormona stresa). Podsjetimo, depresiju prati dugotrajan osjećaj beznađa, tuge, tjeskobe ili praznine, problemi sa spavanjem ili apetitom, a često i suicidalne misli. Ovakvo stanje ne treba ignorirati nego treba potražiti pomoć.
Pod stresom si
Glava ti je 'raštrkana' na sto strana. U jednom času misliš na važne rokove, u drugom se boriš s privatnim problemima, a u trećem te zovu s posla jer je nešto krenulo po zlu. Kako kaže dr. Noorda da bismo nešto zapamtili potrebno je na to usmjeriti pažnju, a u ovom ti je slučaju mozak 'skače' s jedne na drugu stvar.
Uz to, povišeni kortizol negativno utječe na sposobnost pohranjivanja novih stvari. Primijetiš li stoga da zaboravljaš na sitnice, zapitaj se je li uzrok toga stres. Dugotrajna izloženost stresu utječe na tvoje fizičko i psihičko zdravlje pa ga nastoji smanjiti. Najbolje bi bilo rasporediti posao ili si poslije stresnog dana priuštiti trenutke mira.
Umorna si
Još jedna od boljki današnjeg ubrzanog načina života jest manjak sna. Sedam sati kvalitetnog noćnog odmora neophodno je za normalno funkcioniranje mozga. Spavanje pa i drijemanje pomaže ti u procesu dugoročnog pamćenja, odnosno prijenosa informacija iz kratkoročnog u dugoročno sjećanje. Tom u prilog ide i jedna studija iz 2014. koja je pokazala da su srednjovječne žene koje su spavale manje od pet ili više od deset sati imale slabije kognitivne sposobnosti, odnosno sporije su pamtile. Zato ne treba spavati ni premalo ni previše, a nastoji uvijek lijegati u slično vrijeme te se kloniti ekrana netom prije spavanja.
Muči te štitnjača
Štitnjača je žlijezda koja proizvodi hormone koji pak kontroliraju mnoge tjelesne procese. Ako ti je rad štitnjače usporen, to bi se moglo odraziti na tvoje pamćenje. Da bi provjerila je li štitnjača glavni 'krivac' tvoje zaboravljivosti nužno se javiti liječniku, a usporenu štitnjaču mogao bi odati kroničan umor, netolerancija na hladnoću, ali i suha koža.
Nedostaje ti hranjivih tvari
Zaboravljivost se može javiti i kao posljedica nedostatka željeza ili vitamina B12. Medicinska studija otprije tri godine pokazala je da su oni s dovoljno vitamina B12 postizali bolje rezultate na kognitivnim testovima. Uz to, mlade žene kojima je manjkalo željeza postigle su pak lošije rezultate. Prema toj studiji, dovoljna 'opskrba' željezom mogla bi poboljšati tvoje pamćenja pet do sedam puta. Mozak bi ti mogao biti učinkovit i brz. Vitamini su važni.
Ipak, prije nego što počneš uzimati dodatke u vidu željeza i vitamina B12 svakako se konzultiraj s liječnikom.