Proljeće je po mnogo čemu najljepše godišnje doba, jer ga povezujemo s buđenjem prirode, toplijim vremenom i aktivnijim životom nakon hladne zime. Ipak, u proljeće nerijetko osjećamo i pojačani umor, najviše u ožujku i travnju, posebno u poznijoj dobi. Djeca i adolescenti manje su zahvaćeni proljetnim umorom, zato što su aktivniji, a proces rasta i razvoja toliko je dominantan da ga uglavnom ne mogu ni osvijestiti, pa se i manje žale.
Kada govore o proljetnom umoru ljudi kao simptome najčešće navode umor, iscrpljenost, neispavanost, nezainteresiranost, različite tegobe poput glavobolje, vrtoglavice, bolova u zglobovima, čak i po cijelom tijelu. Svakodnevne aktivnosti fizički i psihički su zahtjevnije, pa se postavlja pitanje zašto je to tako.
Čovjek je, naravno, dio prirode, pa se u proljeće budi i naše tijelo. Nakon zimskog razdoblja koje provodimo više u zatvorenim prostorima, manje izloženi svjetlosnoj energiji i u većoj mjeri statični, naše tijelo se navikne na stanje mirovanja. Organizam i dalje funkcionira, ali razina hormona drugačija je u odnosu na vrijeme kad nas potakne sunčeva energija, kad su temperature više, a dani duži. U proljeće, osobito u ožujku, na nas iznimno jako utječe i vjetar koji čisti i potiče razmjenu energije u okolini. Istovremeno i mi stvaramo vjetar svojim disanjem, čime pridonosimo ukupnom disanju okoline u koju smo uronjeni i na koje također reagiramo.
Sve te velike promjene mijenjaju i odnos hormona u odnosu za zimsko razdbolje, što zahtijeva buđenje i pomoć vitalne energije koju imamo u tijelu. Ako je naša vitalna energija niska zbog toga što je trošimo životnima navikama i lošim okruženjem, onda je možda nećemo imati dovoljno kad nam zaista zatreba, kad se tijelo probudi, propupa i otvori, a to je u proljeće. Posljedica je deficit vitalne energije koji osjećamo kao umor. Hormonalna ravnoteža je tu presudna, jer se serotonin (hormon sreće) istroši tijekom zimskih, mračnih mjeseci, pa ga tijelo mora pojačano proizvoditi u proljeće, kad smo više na otvorenom i na suncu. Uz to, u zimskim mjesecima zbog uvjeta rada, manjeg poticaja svjetlosti, obilnije i teže hrane i deblje odjeće, ljudi se često dodatno pogrbe i „usukaju u sebe“.
Najbolji odgovor na proljetni umor zato je tjelovježba. U proljeće je najvažnije odabrati tzv. posturalnu tjelovježbu koja se sastoji od pokreta osvještavanja i podizanja nasuprot gravitaciji. Uzor nam i u tome može biti priroda, jer u proljeće priroda ide suprotno gravitaciji, biljke niču iz zemlje, cvjetovi pupaju, sve se kreće prema gore. Tako bi i vježbama trebalo imitirati prirodu oko sebe, počevši od stopala, preko zdjelice do svih segmenata kralješnice, ramena i glave.
U svim posturalnim vježbama jako je važno pratiti ritam daha, fokusirati se na dugački izdisaj koji čisti tijelo, opet u skladu s prirodom i vjetrom koji u proljeće čisti sve oko nas i povećava izmjenu energije. Dok smo u prirodi, a to bi trebalo biti što češće, posturalnim vježbama možemo osvijestiti stajanje na obje noge, pritisnuti podlogu, imitirati deblo koje gledate, uzdići se što više nasuprot gravitacije, pritom duboko udahnuti i što duže čujno izdisati kako bismo stvorili vjetar i na neki način postali dio prirode. Ovakvim vježbama vrlo jednostavno možemo potaknuti prirodne procese i postići hormonalnu ravnotežu, nakon čega će nam sve ostale aktivnosti biti lakše, bez onog neugodnog naleta proljetnog umora koji zna dovesti i do depresivnih stanja.
Proljetni umor moramo shvatiti kao prijatelja koji nam daje signale o stanju tijela. Stoga, ako osjetite jači proljetni umor, to bi mogao biti i znak nekog većeg zdravstvenog problema. U tom slučaju, razmislite i o sistematskom pregledu kako biste vidjeli koliko vaše tijelo funkcionira u ravnoteži i možete li samo umjerenom tjelovježbom i pametnom prehranom smanjiti proljetni umor.
Autor: Ana-Marija Jagodić Rukavina,
magistrica kineziologije i inovatorica Body tehnike