Kako nam je u nedavnom razgovoru istaknula neurologinja prof. dr. sc. Arijana Lovrenčić-Huzjan, moždani udar drugi je uzrok smrti u Hrvatskoj, a od njega više umiru žene nego muškarci. Primjera radi, na tri tisuće umrlih žena od moždanog udara dolazi dvije tisuće muškaraca, navodi Lovrenčić-Huzjan.
Moždani udar može rezultirati invalidnošću, motoričkim deficitom, depresijom i demencijom, a prema američkom neurologu Brandonu Gigliju, 85 posto svih moždanih udara u SAD-u čine ishemijski moždani udari što ukratko znači da su uzrokovani nedostatkom dotoka krvi u mozak. Oko 15 posto su hemoragijski moždani udari do kojih dolazi kada pukne krvna žila.
Mnogi ljudi koji su doživjeli moždani udar prethodno dožive takozvani 'moždani udar upozorenja' (prolazni ishemijski napad). On se može dogoditi danima, tjednima ili mjesecima prije 'pravog' moždanog udara. Kako piše Huffpost, jedna od pet osoba mogla bi doživjeti prolazni ishemijski napad te je stoga nužno na vrijeme prepoznati njegove simptome da bi se preveniralo ono najgore.
Prolazni ishemijski napad nastupa iznenada, traje kratko i ne rezultira trajnim neurološkim smetnjama. Prolazni ishemijski napad ima slične simptome kao i moždani udar – s tim da kod ishemijskog napada simptomi nestaju nakon sat vremena, no mogu se zadržati i nekoliko sati.
''Prolazni ishemijski napad mnoge upozorava da će ubrzo doživjeti moždani udar – možda već u roku 48 sati, a možda unutar sljedećih sedam, 30 ili 90 dana'', rekao je neurolog Giglio za Huffpost. Kako ga prepoznati i što učiniti, otkrij u nastavku.
Kako ga prepoznati?
Simptomi prolaznog ishemijskog napada mogu uključivati utrnulost ili paralizu lica, ruku ili nogu, najčešće jedne strane tijela, iznenadnu slabost, duplu sliku, vrtoglavicu, iznenadnu jaku glavobolju, nerazgovijetan govor, poteškoće u razumijevanju drugih, poteškoće u koordinaciji…
''Ako se kod nekoga pojave ovi znakovi, a pritom su naglo nastupili, savjetovao bih mu da ode u najbližu hitnu pomoć", rekao je Giglio. Iako se simptomi ishemijskog napada uglavnom povlače sami, u određenom broju slučaja oni traju duže od 24 sata. Tada se zapravo ne radi o napadu upozorenja nego o moždanom udaru koji može ostaviti ozbiljne posljedice. Stoga je potrebno zatražiti hitnu medicinsku pomoć.
Kako se liječi?
Prvo bi liječnik trebao odrediti uzrok ishemijskog napada, a sljedeći je cilj spriječiti moždani udar. Liječnik ti može propisati lijekove koje će smanjiti rizik od grušanja krvi. Druga je opcija da će ti preporučiti preventivni operativni postupak. Tim se zahvatom arterije čiste od masnih naslaga prije nego što dođe do moždanog udara. Zatim se arterija zatvara – s tim da je nakon operacije nužan oporavak. Treća je mogućnost da će ti savjetovati proceduru pod nazivom karotidna angioplastika ili postavljanje stenta.
Iako ne postoje mjere prevencije koje će stopostotno spriječiti ishemijski napad ili moždani udar, važno je voditi računa o zdravlju – održavati zdravu tjelesnu težinu, kretati se, jesti uravnoteženo, kontrolirati šećer, kolesterol te krvi tlak te izbjegavati duhan i alkohol.
Najvažnije, doživiš li znakove ishemijskog napada, potraži liječničku pomoć.