Želiš doživjeti stotu? Izgledi su ti možda i bolji nego što misliš. Naime, sve veći broj ljudi diljem svijeta živi puno duže u usporedbi s prijašnjim godinama, pokazala su istraživanja.
100 svjećica na rođendanskoj torti nije samo pitanje sreće ili genetike. Oko dvije trećine naše dugovječnosti pod našom je kontrolom, tvrde liječnici. Ključ se krije u zdravom načinu života, što ne utječe samo na dugovječnost, već i na funkcionalni status. Drugim riječima, život starijih ljudi danas može biti puno bolji i kvalitetniji.
Iako ne postoji nikakav priručnik koji će nam zajamčiti da ćemo doživjeti stotu, postoje određene zdrave navike koje svi možemo usvoiiti i koje povećavaju šanse za dulji život. O čemu je riječ, pročitaj u nastavku.
Foto: Unsplash
Svakodnevno se istežu
Porchon-Lynch je sa svojih 100 godina najstarija instruktorica joge na svijetu. Jogu podučava već 45 godina, a prakticira je više od 70 godina. Tajna njezine dugovječnosti upravo je u istezanju. Liječnici su također potvrdili da svi stariji ljudi koji dobro žive u svojoj svakodnevnoj rutini imaju istezanje koje poboljšava pokretljivost i smanjuje rizik od pada.
Borave u prirodi
Nije tajna da boravak na svježem zraku doprinosi ljudskom zdravlju. Studije su pokazale da socijalna i fizička aktivnost može pozitivno utjecati na dugovječnost. Rezultati istraživanja su pokazali kako su oni ljudi koji su svakodnevno izlazili van živjeli duže u usporedbi s onima koji nisu izlazili.
Ne puše
Najjednostavniji način da poboljšaš svoje šanse za dulji život? Nemoj pušiti. Malo je 90-godišnjaka ili 100-godišnjaka koji puše, kažu liječnici. Zapravo, u prosjeku, pušači umiru 10 godina ranije u usporedbi s nepušačima te imaju veće zdravstvene probleme i komplikacije.
Zdravo se hrane
Prehrana je ključna kad je u pitanju dugovječnost, a jedna Amerikanka koja je doživjela 114. godinu otkrila je kako je svakodnevno jela slatki krumpir te smatra da je upravo to tajna njezinog dugog života. Liječnici otkrivaju kako je prehrana većine starijih ljudi koji su živjeli dugo uglavnom bazirana na povrću. Prehrana na biljnoj bazi ne sadrži puno kolesterola, a bogata je vlaknima, antioksidantima i drugim hranjivim tvarima koje jačaju imunološki sustav.
Duhovni su
Jedna žena iz New Yorka, koja je proslavila svoj 111. rođendan, novinarima je otkrila kako joj je vjera u Boga omogućila da živi dug i zdrav život. Ima nešto u tome jer su istraživanja pokazala da duhovni ljudi u prosjeku žive duže. Liječnici kažu kako duhovnost i osjećaj da smo dio nečega većega može imati ogroman utjecaj na kvalitetu života kod starijih osoba.
Druže se s drugima
Mnoge su studije pokazala kako ljudi sa širim društvenim krugovima imaju manju stopu rizika od smrti, u usporedbi s onima čiji je društveni krug manji. Ljudi su društvena bića pa takvi rezultati i ne iznenađuju, kažu liječnici. Moramo se družiti s ljudima koje volimo jer su nam oni jedina emocionalna podrška, a i činjenica je da je sreća stvarna jedino kad se s nekim dijeli.
Imaju pozitivan stav
Istraživanja o starenju provedena 2012. godine pokazala su kako ljudi s pozitivnim stavovima i smislom za humor imaju mnogo veće šanse za dulji život. Najstariji mještani sela u kojima su se istraživanja provodila pokazali su jedinstvenu kombinaciju otpornosti, fleksibilnosti i optimizma što im je omogućilo da se nose s životnim usponima i padovima.
Brinu o svom zdravlju
Još jedna zajednička karakteristika koju su liječnici primijetili kod svojih najstarijih pacijenata je to što su proaktivni u održavanju vlastita zdravlja. Takvi ljudi brinu u svom zdravlju i redovno posjećuju liječnike radi rutinskih pregleda, cijepljenja i sl. Prema tome, ako postoje ikakvi zdravstveni problemi, oni će se otkriti na vrijeme. Sve to, uz dobre odnose sa samim liječnicima, bitno utječe na kvalitetu života starijih osoba.
Fizički su aktivni
Ljudi koji žive dugo su fizički aktivni i pod svoje stare dane. Mnogi zdravstveni problemi izazvani su upravo sjedilačkim načinom života te nedostatkom fizičke aktivnosti pa je tjelovježba nužna za održavanje zdravlja. Osim što smanjuje rizik od mnogih zdravstvenih problema, tjelovježba pozitivno utječe i na raspoloženje. Fizička aktivnost ne mora se nužno odnosi na vježbanje u teretani. Bilo kakvo kretanje poput šetnje, planinarenja, vrtlarenja i slično je poželjno i može učiniti veliku razliku u kvaliteti i duljini života.
Ne preskaču doručak
Još jedna zanimljiva činjenica starijih ljudi koji dugo žive je i to da oni nikad ne preskaču doručak. Naime, već i ptice na grani znaju da je upravo doručak najzdraviji obrok u danu i da je on nužan da bismo se napunili energijom za dan koji je pred nama. Osim toga, zdrav doručak pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine. Istraživanja su pokazala da preskakanje doručka može biti povezano s višim indeksom tjelesne mase.
Klone se stresa
Stres, brige i tenzije prouzrokuju bore, a mogu negativno utjecati i na psihičko zdravlje čovjeka. Visoka razina stresa može oslabiti imunološki sustav zbog čega postajemo skloniji raznim bolestima. Većina ljudi koji su doživjeli stotu naučili su kako se nositi s životom i svim problemima koje nam on nosi. Ne postoji magičan recept za izbjegavanje stresa, no postoje metode za opuštanje koje mogu biti od velike pomoći, kažu liječnici.
Imaju svoju životnu svrhu
Ljudi u Okinawi to nazivaju "Ikigai". Kostarikanci kažu "Plan de Vida". Stariji Talijani koji žive u ruralnim dijelovima Italije i rade u svojim domovima i na zemlji kažu da je to nešto što im daje osjećaj svrhe i pomaže im da žive dulje. Jedna zajednička stvar svima koji žive dugo je razumijevanje životnog ciklusa te određena razina svijesti o tome što njihov život znači. I oni to cijene, kažu istraživači. Imati životnu svrhu pomaže nam da ustanemo iz kreveta svako jutro, a pokazalo se i da nas to čini otpornijima. Nakon gubitka voljenih, umjesto da se izoliraju, takvi se ljudi povezuju s prijateljima, ostatkom obitelji i svima do kojih im je stalo. To im daje snagu da nastave.
