Na pitanje koliko soli zapravo trebamo unositi za normalno funkcioniranje organizma, odgovor koji ne bismo tako brzo trebali zaboraviti, a pogotovo bismo ga se trebali pridržavati u svakodnevnoj prehrani glasi : dovoljna su maksimalno 2 grama soli dnevno, a ne bismo trebali unositi više od 5 grama. Za djecu vrijedi da im je potrebno i manje od toga.
Hrvatska voli sol
Istraživanja su pokazala da u Hrvatskoj prosječan dnevni unos soli iznosi 11,6 grama, pri čemu žene unose 10,2 grama, a muškarci 13,3 grama. Kako procjenjuju stručnjaci, manji unos soli za samo 3 grama dnevno, a to je pola čajne žličice, smanjio broj infarkta miokarda između 1700 i 3500 slučajeva, a moždanoga udara između 2800 do 5500 slučajeva, čime bi se znatno smanjila i smrtnost od ovih teških bolesti. U Hrvatskoj manje od 10 posto populacije unosi preporučenu količinu soli, a čak 39 posto unosi više od 12 grama dnevno. To govori o navici pretjeranog soljenja hrane, ali i konzumiranja upravo onih proizvoda i namirnica koje sadrže sol.
Presoljeni i kruh i peciva
Kruh i pekarski proizvodi najvažniji su izvor prekomjernoga unosa kuhinjske soli u populaciji. Istraživanje osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta pokazalo je da u kruhu ima preko 2 posto soli, što je više od udjela soli u kobasicama, pa to znači da u kilogramu kruha ima do 20 grama soli. Još veći problem su djeca jer je udio soli u pecivima koja ona često jedu oko 3 posto pa i više. Prosječan unos kuhinjske soli kod djece je oko 9 grama, a gotovo 50 posto dolazi iz pekarskih proizvoda. Program smanjivanja kuhinjske soli može biti uspješan ako ima potporu prehrambene industrije, jer potrošači na taj način nesvjesno i neprimjetno unose manje kuhinjske soli.
Previše soli šteti zdravlju
Prekomjeran unos kuhinjske soli izravno je povezan s visinom krvnoga tlaka. Previše soli oštećuje krvne žile i pogoduje nastanku srčanih i bubrežnih bolesti, izravno je povezan s učestalošću moždanoga udara te je preduvjet za nastanak bubrežnih kamenaca, osteoporoze, čimbenik rizika za pretilost i neke vrste karcinoma, kao što su rak želuca i ždrijela. U Hrvatskoj previsoki krvni tlak ima 37 posto populacije. Zabrinjavajuće je što u zadnja tri desetljeća učestalost ne pokazuje silazni trend, iako ih je moguće prevenirati smanjivanjem prekomjerne tjelesne mase, povećanjem tjelesne aktivnosti, prestankom pušenja i smanjivanjem prekomjernoga unosa kuhinjske soli.
Ograničiti unos natrija
Preporuča se da unos kuhinjske soli bude manji od 5 g dnevno, što je jedna čajna žličica. S obzirom na to da se natrij ne nalazi samo u kuhinjskoj soli, već ga mogu sadržavati i brojni aditivi i pomoćne tvari koje se koriste u proizvodnji hrane, postoje i preporuke za unos natrija i one su manje od 2 g dnevno. Natrij je mineral koji nam je prijeko potreban za život i njegova koncetracija u organizmu vrlo je konstantna. Višak natrija organizam izbacuje mokraćom, njegove rezerve nalaze se u koštanom tkivu. Fiziološke uloge natrija uključuju regulaciju ukupne količine vode u organizmu, ulogu u regulaciji krvnog tlaka te ulogu vezanu uz mehanizme transporta u staničnim membranama. Iz tog razloga ga moramo unositi u orgnizam. S druge strane, prekomjeran unos natrija, odnosno soli, pogoduje visokom krvnom tlaku, pa se kao mjera prevencije obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti preporuča smanjiti unos soli.
Preporuke za smanjenje unosa soli
Ne dosoljavati hranu, konzumirati što manje grickalica, krekera, čipseva i sl.,
ograničiti konzumaciju instant juha i jela (jer sadrže pojačivač okusa, natrijev glutaminat, koji je pravi primjer spoja koji sadrži natrij, a nije kuhinjska sol), oprezno dodavati u jela soja sos i slične umake, čitati deklaracije kupovnih proizvoda kako bismo znali koliko soli sadrže. Posebno oprezni s unosom soli trebalju biti osobe koje pate od povišenog krvnog tlaka, srčani bolesnici i osobe s aterosklerozom.
Ograničite unos soli na manje od 5 g dnevno