Puno smo čitale o prednostima kokosovog ulja pred drugim uljima za pečenje i prženje, a mnoge od nas ga već neko vrijeme koriste kao zdraviju opciju u kulinarstvu. Ovo se ukusno i mirisno ulje u dijelovima Azije koristi već stoljećima i daje prepoznatljiv okus različitim azijskim kuhinjama. Nedavno se populariziralo na Zapadu upravo zbog vjerovanja da je mnogo zdravije od drugih jestivih ulja. No, neka su nedavna istraživanja pokazala smo ponovo pogriješili u glorificiranju određenih zdravih namirnica – a ovoga se puta radi upravo o kokosovom ulju.
Neki nutricionisti počeli su upozoravati da ne vjerujemo svemu što čujemo u medijima o takozvanoj ''superhrani'', a mnogi su u tu skupinu svrstavali i kokosovo ulje. Prvo i najvažnije pitanje koje moramo postaviti kada pokušavamo shvatiti je li neka namirnica zdrava ili ne je "Što ona točno čini našem organizmu?
Je li kokosovo ulje dobro za nas?
Ovo ulje sadrži velike količine zasićenih masti koje su povezane s mnogim zdravstvenim problemima, od bolesti srca, srčanog udara, do povišenog kolesterola.
Upravo su visoke razine zasićenih masti najveći razlog zbog kojeg zdravstveni stručnjaci ne preporučuju konzumiranje velikih količina kokosovog ulja. Dugotrajna konzumacija zasićenih masti ima dokazane negativne učinke na naše zdravlje, i sve takve namirnice trebaju se konzumirati u vrlo malim količinama ili potpuno izbjegavati. Prehrana koja uključuje zasićene masti povezana je s povišenim razinama ''lošeg'' kolesterola, koji je jedan od najvećih uzročnika bolesti krvožilnoh sustava.
No, kada je riječ o kokosovom ulju, nutricionisti kažu da ga ne treba u potpunosti izbjegavati. Kuhanje s kokosovim uljem može biti zdravo kada ga koristiš umjereno. Stoga, ako se odlučiš koristiti ovo ulje u kulinarstvu, važno je ne pretjerivati.
Koji je točno problem s kokosovim uljem naspram drugih ulja?
Ostala nerafinirana ulja sadrže nezasićene masne kiseline koje su se pokazale dobrima za naše zdravlje, dok ih kokosovo ulje ne sadrži.
Na primjer, Američka udruga za zdravlje srca preporučuje konzumaciju najviše 13 grama zasićenih masti dnevno, dok jedna žlica kokosovog ulja sadrži čak 14 grama nezasićenih masti. S druge strane, druga nerafinirana ulja poput maslinovog, sojinog, suncokretovog ili uljene repice sadrže isto toliko grama nezasićenih masti. Stoga se ova druga ulja, ako su u svom nerafiniranom obliku (ovo nikako ne vrijedi za obična rafinirana ulja), mnogo zdravija i potrebnija u našoj svakodnevnoj prehrani.
Gdje je caka (ili zašto se kokosovo ulje počelo smatrati zdravijim)?
No, nije sve baš toliko jednostavno. Postoji jedan dobar razlog zbog kojeg se kokosovo ulje počelo smatrati zdravijom opcijom u kulinarstvu. Naime, rafinirana ulja općenito imaju vrlo nisku točku izgaranja, što znači da na određenom stupnju visokih temperatura dolazi do kemijske reakcije s kisikom. Pri ovoj reakciji otpuštaju se slobodni radikali koji su štetni za naše zdravlje, a povezani su i s razvojem bolesti poput raka.
Od svih ostalih rafiniranih ulja, kokosovo ima najvišu točku izgaranja što znači da ima najmanju vjerojatnost otpuštanja štetnih slobodnih radikala. Ovo ga čini pogodnijim za pečenje i prženje hrane od ostalih nerafiniranih ulja. Ipak se ne preporučuje za pohanje u dubokom ulju jer na toliko visokim temperaturama i ono počinje otpuštati slobodne radikale.
Zaključak?
Kokosovo ulje ipak ne spada u ''superhranu'' zbog svog visokog postotka nezasićenih masnih kiselina koje uzrokuju povišene razine kolesterola i srčane bolesti.
Preporučuje se prženje na jednoj maloj žličici ovog ulja. Iako je malo bolje za prženje, definitivno nije dobar izbor za salate ili ostalu hranu u koju stavljaš sirovo ulje, pa za tu svrhu radije odaberi maslinovo, ili neko drugo nerafinirano ulje.