Kardiovaskularna oboljenja na samom su vrhu ljestvice bolesti od kojih ljudi najviše umiru. Jedna od njih je i srčani udar, odnosno infarkt, koji sve češće pogađa i žene.
Bolesti krvožilnog sustava usko su povezane s današnjim ubrzanim načinom života. Živimo prebrzim tempom života, loše se hranimo, premalo krećemo i bavimo fizičkim aktivnostima. No, promijenimo li životne navike i naučimo li prepoznati određene znakove upozorenja, infarkt možemo izbjeći i spriječiti.
Znakovi upozorenja
Srčane bolesti imaju prijelazne faze koje treba pomno pratiti:
• Ubrzani rad srca: srce bez nekakvog vidljivog razloga počne jače kucati, pa se možda radi o poremećaju ritma njegova rada (nepravilnosti u otkucajima, zastoj, lupanje srca).
• Zadihanost pri naporu: srce se umara dok se penjemo uz stube, ubrzano hodamo ili nosimo neki teret. Tako zadihani trebamo više vremena no što je uobičajeno da povratimo dah.
• Oticanje (edem): otekli gležnjevi na nogama ponekad su posljedica lošeg rada srca.
• Snažni grč u listu noge: može biti znak postojanja ateroma (mas na nakupina koja začepljuje arteriju).
• Blijeda, hladna noga, bolna na dodir: znak je da je neka arterija začepljena, naprimjer uslijed embolije (začepljenja krvnih žila ugruškom krvi). Ona je učestala kod pušača.
• Angina pectoris: to je najopasnije upozorenje. Kad povremeno srce na nekoliko trenutaka ne primi dovoljno kisika, to je znak da je neka arterija začepljena. Najčešće se to događa prilikom nekog napora ili jačeg uzbuđenja, ali se isto tako može dogoditi bez ikakva vidljiva povoda. Bol se zrakasto širi iz sredine grudnog koša, preko ramena, ruku ili pak leđa i traje kratko. To je ozbiljan znak na uzbunu i treba se hitno javiti liječniku, jer su to simptomi koji prethode infarktu.
Znakovi opasnosti
Samo rijetko infarkt dolazi kao grom iz vedra neba. Vjesnici su obično osjećaj pritiska i stezanja u grudima, kao i bol iza grudnog koša koja počinje u lijevoj ruci i širi se u lijevo rame, često sve do čeljusti. Uz to se pojavljuju duševni znakovi opasnosti, poput razdražljivosti, nesanice, unutarnjeg nemira i zabrinutosti.
Akutni infarkt
Počinje vanjskim jakim bolovima u lijevom dijelu grudnog koša. Pogođeni osjeća strah od smrti, gubi dah i jako se znoji. Često se u bolesnika može javiti podražajno povraćanje i proljev.
Osoba pogođena infarktom ne smije čekati ni trenutka jer se nalazi u životnoj opasnosti. Odmah pozovite hitnu pomoć ili liječnika! Ostanite sabrani i mirni da se bolesnik još više ne zabrine. Raskopčajte mu preuske dijelove odjeće, noge stavite u povišeni položaj.
Spadate li u rizičnu skupinu?
Koji su to faktori rizika zbog kojih biste svakako trebali otići kardiologu na preventivni pregled? Navodimo najznačajnije:
• Vaši su roditelji, baka ili djed, te brat ili sestra imali infarkt ili neko srčano oboljenje.
• Kolesterol u krvi vam je povišen.
• Pušite li jednu do dvije kutije cigareta dnevno.
• Imate li povišeni krvni tlak.
• Predebeli ste.
• Posao vam je takav da mnogo sjedite i vrlo se malo ili nikako ne krećete.
Kako spriječiti infarkt
Više kretanja! Srce bi trebalo barem jednom dnevno biti podvrgnuto većim naporima. Isto tako, jedite razborito. Prekomjerna težina je stalno opterećenje za srce i krvotok. Prije svega, smanjite količinu masne hrane, a dio životinjskih masti zamijenite biljnima.
Ne pušite! Tko puši više od 20 cigareta dnevno, izložen je trostruko većem riziku od srčanog infarkta. Tridesetpet ili više cigareta dnevno predstavlja za ženu ispod 50 godina starosti 20 puta veći rizik da će je pogoditi infarkt.
Pripazite i na krvni tlak! Kontrolirajte ga svaki put kad odete liječniku, pa i kod kuće.
Izbjegavajte stres! Potencijalni kandidati za infarkt često su dinamične, nestrpljive i nemirne osobe. Tko kao pomahnitao ulazi u sve postavljene zadatke, želi li izbjeći infarkt, mora se mijenjati. Na to su ljudi obično spremni tek poslije prvog preživljenog infarkta.
