Svi dobro znamo da zdrava hrana često puno više košta nego hrana s malo nutritivnih vrijednosti. Zbog toga često biramo namirnice koje su jeftinije uz razmišljanje poput: "Jedna ili jedan _____ neće mi naštetiti."
Međutim, čini se da upravo tom štednjom na namirnicama činimo sami sebi itekako veliku štetu. Naime, šokantno novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet tvrdi da je čak petina smrtnih slučajeva diljem svijeta povezana s lošom prehranom, odnosno oko 11 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta povezano je s lošom prehranom.
Prehrana se ističe kao jedno od područja javnog zdravlja koje se drastično pogoršalo tijekom 21. stoljeća, a stope smrtnosti od raka, na primjer, smanjile su se i za muškarce i za žene u SAD-u od 1999. do 2015. godine. No, ovo novo istraživanje ističe alarmantnu činjenicu da se procjena smrtnih slučajeva povezanih s prehranom povećala, jer 1990. godine oko osam milijuna smrtnih slučajeva bilo je povezano s lošom prehranom.
Iako mnogi faktori utječu na rastući broj smrtnih slučajeva povezanih s prehranom, istraživanje naglašava važnost triju preporuka o prehrani koje se često ignoriraju.
Također naglašava potrebu da se izbjegavaju tri kategorije hrane koju prečesto jedemo. U nastavku pročitaj koje su to najveće i ujedno najgore pogreške u prehrani.
Ne jedemo dovoljno orašastih plodova
"Najveći nedostaci u optimalnom unosu zabilježeni su za orašaste plodove i sjemenke", navodi se u priopćenju istraživanja, jer unosimo samo 12 posto preporučene doze orašastih plodova i sjemenki.
Koliko bi ih trebali jesti? Istraživanje preporučuje 21 gram dnevno što je puno više od prosječnog unosa od 3 grama.
Orašasti plodovi su izvrstan izvor proteina, vlakana, zdravih masti i vitamina. "Umjesto da jedete hranu s nezdravim zasićenim mastima, pokušajte ih zamijeniti šakom orašastih plodova ili žlicom do dvije namaza od orašastih plodova", preporučuje Mayo klinika.
Štedimo na mlijeku i mliječnim proizvodima
Globalno konzumiramo samo 16 posto preporučenog dnevnog unosa mlijeka, tako barem tvrdi novo istraživanje. Naime, preporučeni dnevni unos je 435 grama.
Iako se posljednjih godina često raspravljalo je li mlijeko zapravo dobro za nas u odrasloj dobi, punomasno mlijeko vraća se u punom sjaju. Naime, konzumacija punomasnog lijeka i drugih punomasnih mliječnih proizvoda povezana je s manjim rizikom od pretilosti.
Uz to, punomasno mlijeko može pomoći djeci da djelotvornije apsorbiraju vitamin D. Vjerojatno to ni ne trebamo spominjati, ali mlijeko je također povezano s jačim kostima.
Jedemo premalo cjelozrnatih žitarica
Također ne jedemo dovoljno cjelozrnatih žitarica. Prosječni dnevni unos je 29 grama, a trebali bi jesti 125 grama na dan, tvrdi novo istraživanje.
Potencijalne prednosti cjelozrnatih žitarica uključuju smanjeni rizik od bolesti srca, bolje zdravlje probavnog sustava i pomoć u postizanju zdrave težine.
Uključi cjelozrnate žitarice u svoju svakodnevnu prehranu i biraj smeđu rižu, ječam, zobene pahuljice, cjelozrnati kruh, tjesteninu od cjelozrnatih žitarica i kokice (ali one prave).
Konzumiramo previše slane hrane, zašećerenih pića i procesuiranog mesa
Konstantno slušmo o groznim nuspojavama šećera i zašećernih pića, ali u slučaju da si zaboravila: Sokovi mogu voditi višku kilograma, dijabetesu i karijesu. Nažalost, ni dijetni sokovi nisu tako zdravi te su povezani s povećanim rizikom od moždanog udara, srčanog udara, demencije i iznenađujuće - višku kilograma.
Previše natrija može uzrokovati visoki tlak, moždani i srčani udar, a procesuirano meso povećava šanse za dijabetes, srčani udar i neke rakove.
