Osjećati se pregorjelo - zvuči kao nimalo ugodno iskustvo koje nažalost doživljava sve veći broj ljudi. Zapravo, u posljednje tri godine broj ovakvih slučajeva u svijetu je toliko je porastao da je Burnout sindrom ili 'sindrom pregrijavanja' prepoznala i kvalificirala i Svjetska zdravstvena organizacija. Burnout povezuje se s prekomjernim stresom na radnom mjestu koji osoba ne može nadići. No, koliko je doista opasan i što možeš učiniti kako bi svoj život opet vratila na prave tračnice?
Kako prepoznati da si "pregrijala mašinu"
Da nije riječ samo o običnom stresu, nego o Burnout sindromu pokazuju ova tri prateća simptoma:
- osjećaj smanjene energije i stalne iscrpljenosti
- pojačano mentalno distanciranje od posla ili vrlo negativni i cinični osjećaji spram samog posla
- smanjena radna učinkovitost
Sada je i službeno
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Burnout sindrom odnosi se samo na nečiji poslovni život, a ne i na recimo stres koji se doživljava radi partnerskog odnosa ili brige za djecu. Zato je Burnout sindrom nešto što se događa onima koji su primorani raditi više nego što su to fizički i mentalno sposobni. Čini se kao nešto što ide ruku pod ruku s kapitalizmom i modernim načinom rada.
Živimo u vremenu kad se visoko cijeni uspjeh u karijeri, mnogi ljudi sami sebe vrednuju uglavnom po vlastitim poslovnim uspjesima, a tako vrednuju i sve druge. Imaš 28 godina, a još nemaš dobro plaćeni posao? Već ti je 35, a još si na istoj poziciji kao i posljednjih pet godina? Već godinama nisi dobila unaprjeđenje? Takva očekivanja okoline, koja su nažalost postala i naša vlastita očekivanja, savršeno su tlo za razvoj Burnout sindroma.
Ljudi žrtvuju svoje zdravlje, obiteljski život, prijateljstva i hobije kako bi dobili priznanja i status za kojima toliko žude - jer u kapitalističkom su društvu samo takvi ljudi vrijedni divljenja. Također, treba zaraditi što više i zadovoljiti niz nametnutih potreba. Riječ je, dakle, o začaranom krugu.
Čak i kad kod sebe prepoznaju simptome Burnouta, ljudi će si teško priznati kako su došli do ruba - iz straha od toga da im se prišije etiketa nesposobnosti ili lijenosti. Obično se događa da osoba tek nakon što da otkaz na poslu koji ju je polako ubijao konačno shvati o čemu se radilo - i prodiše.
Rezervirano samo za nabrijane šefove?
No, psiholozi su otkrili kako se Burnout može dogoditi na bilo kojem radnom mjestu, ne mora nužno biti riječ o visoko odgovornim pozicijama. Ovaj sindrom nije rezerviran samo za direktore i menedžere. Ako iz dana u dan dolaziš s posla sa sve manje entuzijazma, osjećaš se sve umornije i sa sve manje elana ispunjavaš svoje radne zadatke - bilo da si blagajnica ili kirurg, ovo su vrlo vjerojatno znakovi da si došla do točke pregrijavanja.
Kako si pomoći?
Osim onog očiglednog - promjene posla ili samo radnog mjesta, preporučuje se odlazak na psihoterapiju. Jasno, dati otkaz je mnogima nešto što im se čini potpuno neizvedivo, ali dugotrajni Burnout može imati teške posljedice za tvoje zdravlje - kako psihičko, tako i fizičko.
Dakle, odlučiš li ostati u ovoj situaciji, kockaš se sa svojim zdravljem. Treba se zapitati je li ijedan posao ovoga svijeta, koliko god dobro plaćen ili priznat bio, vrijedan tako visoke cijene.