Stres, rastrganost između poslovnih obveza i obitelji, taj užurbani svakodnevni tempo jedan je od krivaca za sve veći broj osoba koje imaju problema sa štitnjačom, koja proizvodi ključne hormone za ljudski metabolizam. Prema posljednjim podacima čak svaka 20. osoba u Europi ima poremećaj rada štitnjače, a i u Hrvatskoj je brojka oboljelih svake godine sve veća. Iako su među najčešćima u svijetu, bolesti štitnjače također su i među najmanje prepoznatim oboljenjima. Procjenjuje se da u svijetu više od 300 milijuna ljudi pati od smanjene aktivnosti štitnjače, međutim, samo 20 posto ih se liječi. Bolesti štitnjače pogađaju bez obzira na spol i dob, zato se preporučuje nakon 35. godine napraviti testove krvi i provjeriti rad štitnjače.
Ne ignorirajte simptome
Umor, iscrpljenost, pojačano znojenje, teškoće s koncentracijom i pamćenjem, opadanje kose, nagle promjene težine, svi ovi simptomi upućuju da se možda radi o poremećaju rada štitnjače. Poremećaje štitnjače važno je otkriti na vrijeme jer prekomjerni rad štitnjače iscrpljuje organe i može izazvati zatajenje srca, a hipotireoza slabi otpornost na infekcije. Kod žena su česti simptomi poput znojenja i lupanja srca, koji sliče menopauzi, pa se pravi problem sa štitnjačom nerijetko zanemaruje.
Čest znak poremećaja rada štitnjače je nagla promjena tjelesne težine. Naglo debljanje upućuje da je razina hormona štitnjače niska (hipotireoza), a ako štitnjača proizvodi previše hormona (hipertireoza), onda je posrijedi mršavljenje. Simptomi hipertireoze su tjeskoba, nesanica i razdražljivost, slabost u mišićima, drhtanje ruku, problemi s vidom i dijareja.
Poremećaji rada štitnjače
Hipotireoza je najčešća bolest štitnjače. To je stanje pri kojem je štitnjača slabije aktivna i stvara premalo svojih hormona. Simptomi hipotireoze u mnogim su slučajevima blagi i nespecifični te su skloni oponašanju simptoma drugih oboljenja poput depresije i obično ih se pripisuje redovitome starenju. Nedostatak hormona štitnjače usporava metabolizam, rad srca, pojačava umor, uzrokuje zatvor, podbuhlu kožu i lomljivu kosu. Upravo zbog usporenog metabolizma oboljeli uglavnom dobivaju na težini unatoč istom apetitu ili jednakoj količini unesenih kalorija.
Čak i najmanji poremećaj funkcije treba biti liječen da bi se spriječila pojava kardiovaskularnih bolesti. Nakon što se dijagnosticira, za liječenje hipotireoze potrebna je hormonska nadomjesna terapija, obično tijekom čitavog života. Kada je dijagnoza nejasna, preporučuje se provesti krvnu pretragu. Testom krvi mjeri se razina TSH - hormona hipofize koji regulira rad štitnjače. Ako je razina TSH visoka, funkcija štitnjače je preniska, te je riječ o hipotireozi.
Liječenje
Bez obzira na uzrok, u slučaju hipotireoze je potrebno uzimati nadomjesnu terapiju hormona štitnjače. Na tržištu postoji tiroksin u obliku tableta, koje je potrebno uzimati svakog jutra, barem pola sata prije jela. Terapija se uvodi postupno, a potrebna doza tiroksina se obično definira nakon nekoliko mjeseci uzimanja lijeka. Nakon uvođenja lijeka ili promjene doze, treba proći određeno vrijeme da se stvori ravnoteža između hipofize i nove razine tiroksina u krvi, tako da se hormoni štitnjače i TSH određuju barem 6 tjedana od te promjene.
U trudnoći i za vrijeme dojenja lijek je također potrebno uzimati, s tim da se doza treba često povisiti zbog povećanih potreba za tiroksinom. Smanjena funkcija štitnjače u trudnoći može uzrokovati brojne komplikacije kako za majku, tako i za dijete, te je nužna pravovremena dijagnoza i terapija. Žene koje imaju hipotireozu i zatrudne, u prvoj polovini trudnoće trebaju provjeravati hormone štitnjače svaka 4 tjedna kako bi se mogla prilagođavati doza lijeka. Nakon porođaja, dozu bi trebalo smanjiti na onu koja je bila prije trudnoće i provjeriti ju opet 6 tjedana nakon porođaja.
Jodiranje soli
Bolesti štitnjače mogu biti uzrokovane i nedostatkom joda. 1996. godine donesen je zakon o obveznom jodiranju soli s ciljem postizanja dostatnih unosa joda koji doprinose zdravom radu štitnjače. Prvi takav zakon uveden je još pedesetih godina prošlog stoljeća, a novim zakonom iz 96. godine povišena je količina joda kojom se mora jodirati sol. Hrvatska je tako bila među prvim zemljama u Europi koja je uvela obavezno jodiranje soli. Zakon je precizirao i da sva sol za ljudsku i životinjsku uporabu mora biti jodirana, a kontrola kvalitete jodiranja mora se obavljati na svim razinama, od proizvođača pa sve do kućanstava, uključujući i uvoznu sol.
M.G.
Foto: © Gabriel Blaj - Fotolia.com