Svake godine sve više učimo i osvješćujemo se po pitanju zdravlja i zdrave prehrane. Prošla godina bila je dobra za ljubitelje kvalitetne, ali i korisne hrane koja iscjeljuje tijelo. Tako su veliku popularnost imale juhe od kostiju, mlijeko s kurkumom, vegetarijansko "meso", obogaćene vode (vitaminima, mineralima, kolagenom,,,)...
Nova godina donosi nove trendove, pa tako i nove zdrave namirnice. Ovo su neke od onih koje će dobiti na velikoj popularnosti u godini pred nama...
1. Zobeno mlijeko
Alternativna mlijeka, poput bademovog ili rižinog svake godine sve više dobivaju na popularnosti, no stručnjaci predviđaju kako bi ih ove godine sve trebalo "prešišati" zobeno mlijeko. Oatly, brend iz Švedske, povećao je proizvodnju zobenog mlijeka za 1.250 posto od 2017. godine, a taj rast samo se nastavlja.
Jedna šalica zobenog mlijeka sadrži 36% preporučene dnevne doze kalcija i 10% preporučene dnevne doze vitamina A. Bogato je kalcijem, a ne sadrži laktozu te ne sadrži kolesterol i ima nizak udio masnoće. Ima relativno malo kalorija, no u usporedbi s drugim ne-mliječnim napicima ima visok sadržaj ugljikohidrata pa nije prikladan za one koji žele smanjiti unos ugljikohidrata.
2. Prebiotici su novi probiotici
Dok su probiotici, dobre bakterije koje se nalaze u fermentiranim namirnicama kao što su jogurt i ukiseljeno povrće, privukli veliku pozornost u posljednjih nekoliko godina, veća pažnja u ovoj godini pridavat će se prebioticima. Oni su neprobavljivi vlaknasti sastojci hrane koji potiču razvoj probiotika (postaju gorivo za zdrave bakterije u crijevima, odnosno probiotike). Također, osim što potiču razvoj probiotika, prebiotici pomažu u preživljavanju probiotika u želucu, naravno onih koje smo unijeli s hranom u organizam, ali i pomažu u bržem prolasku hrane kroz organizam.
Prebiotike nalazimo u povrću, cjelovitim žitaricama i sirovom medu. Najbolji izvori su sirovi češnjak, crveni luk, sirove šparoge i artičoke, svježi korijen maslačka, zelene banane, svježi korijen cikorije, jicama voće, pistacije i pšenično mekinje.
3. CBD će biti posvuda
Kako marihuana postaje legalna sve više u svijetu, jedan od njenih nusprodukata dobiva na velikoj popularnosti u restoranima i kafićima širom planete. Kanabidiol (CBD) je osnovni kanabinoid vlakana industrijske konoplje (Cannabis sativa L.), znači potječe od kanabisa, ali ne sadrži nikakve psihoaktivne osobine pa nećete postati "high", no znanstvena istraživanja su pokazala kako posjeduje brojne pozitivne učinke i ima značajno širi potencijal medicinskog djelovanja u usporedbi sa značajno poznatijim THC-om (tetrahidrokanabinol).
CBD ima povoljan učinak na ljudski psihološki i neurološki sustav. Znanstvena istraživanja su pokazala pozitivne učinke CBD ulja kod upalnih stanja, anksioznosti, depresija te neurodegenerativnih poremećaja. Osim toga, potiče čvrstoću keratina, pridonosi jačanju i zdravlju kose i noktiju.
Obično se može nabaviti u obliku ulja, balzama ili praha, a sve više i u različitim proizvodima poput tvrdih ili gumenih bombona, čokoladi i energetskim sokovima (barem u inozemstvu).
4. Tahini u svim oblicima
Ono što je u prošloj godini bio maslac od badema, to će u ovoj godini biti Tahini – ukusna pasta napravljena od mljevenog sezamovog sjemena. Koristi se zaista na razne načine – od samostalnog mazanja do dodavanja u slana, ali i slatka jela i kolače. Nadamo se da nemate alergiju jer ove godine tahinija bi moglo biti posvuda: od preljeva za salatu, umaka do keksi i karamela...
Nama ne smeta, osobito zato što je tahini veoma zdrav. Bogat je mineralima poput magnezija, kalcija, kalija i fosfora te sadrži visoke količine proteina i nezasićenih masti. Tu su još i Omega-3 i omega-6 masne kiseline, a samo dvije žlice tahinija imaju čak 4 grama vlakana!
Lako ga možete pripremiti i sami. U multipraktiku sameljite u pastu 200 grama sezama, 20-30 g maslinovog ulja i po želji sol.
5. Bobice bazge nove su acai bobice
Sitne, tamne, kiselkaste i aromatične bobice već su počele preuzimati Instagram. Pretraživanje Pinteresta za ovim ukusnim bobicama krajem 2018. u odnosu na prošlu godinu iznosilo je nevjerojatnih 685 posto.
Zrele bobice su slatko – kiselog okusa te sadrže vitamin C, beta karoten, vitamine E i B1, flavonoide, voćne kiseline, antioksidanate polifenole i antocijanin. Prema nutritivnoj vrijednosti mogu se mjeriti s borovnicama i jagodama, a organizam ih bolje iskorištava nego crne ribizle. Bobice bazge imaju gotovo jednako visoku koncentraciju antioksidanasa kao i plodovi aronije i 5 puta veću od plodova borovnice.
YouTube je preplavljen DIY videozapisima za pripremu sirupa od bazginih bobica za prehladu i borbu protiv gripe. No, stručnjaci savjetuju kako se prije pripreme dobro trebate upoznati s time što radite budući da sirove bobice, kao i lišće i cvijeće, sadrže kemikaliju koja proizvodi cijanid, u veoma maloj količini, no bolje biti siguran.
6. Zdrave masnoće nastavljaju vladati
Ketogeni i LCHF načini prehrane u prošloj su godini prikupili zaista mnogo pobornika, i to se neće promijeniti niti u ovoj godini jer postoji zaista nebrojeno puno uspješnih priča pojedinaca koji su smršavjeli ili popravili svoju krvnu sliku i zdravlje uz pomoći ovih načina prehrane.
Kako je riječ o prehranama koje ograničuju unos ugljikohidrata i zamijenjuju ih kombinacijom zdravih masnoća, povrća i proteina, nije čudno što se sve nekako okrenulo zdravim masnoćama.
Koje su to zdrave masnoće? Orašasto voće, avokado, chia i lanene sjemenke, maslinovo i kokosovo ulje, maslac od kakaa, ghee (pročišćeni maslac), masne ribe, makadamija ulje...
Naravno, ponavljamo ovo nisu prehrane u kojima se treba samo utapati u masnoćama – i dovoljne količine raznovrsnog (neškrobnog) povrća ključne su za uspjeh.
7. Moćne ljekovite gljive
Drevna kineska medicina poznaje čak 200 vrsta gljiva koje se koriste za liječenje raznih tegoba, neke od najpoznatijih su Reishi, Maitake, Cordyceps, Shiitake i Čaga. Iako su one već i sada poprilično popularne u ovoj godini taj trend će se još pojačati.
Gljive sadrže brojne biološki aktivne tvari poput fitosterola, betulinske kiseline, betulina, stotina vrsta polisaharida, beta glukana, melanina, saponina, germanija i lanosterola. Sadrže i vrijedne za naše tijelo nutrijente - poput magnezija, kroma, željeza i vitamina skupine B. Gljive su bogate i vitaminom D - nutrijentom koji prema najnovijim istraživanjima igra važnu ulogu u radu imuniteta i zaštiti od karcinoma.
Za što su sve dobre? Osim što su učinkovite u prevenciji raka, one jačaju imunitet, bore se protiv virusa, imaju antiupalno, antikancerogeno i antibakterijsko djelovanje, pomažu u liječenju autoimunih bolesti, poboljšavaju pamćenje i koncentraciju, reguliraju razinu šećera u krvi, otklanjaju umor, slabost i nesanicu, pospješuju regeneraciju jetre, liječe alergije, astmu, dermatitis i psorijazu...
