Majčino mlijeko najbolji je izbor za bebu do navršenih šest mjeseci života. No, kada dojenje iz nekog razloga nije moguće, majke se suočavaju s dvojbama koje je zamjensko mlijeko najbolje za dijete, kojeg treba biti sastava, te za kojeg se proizvođača mliječnih formula odlučiti na tržištu kojime vlada velika konkurencija.
Umjetne formule
Smjernice za proizvodnju zamjenskog mlijeka za dojenčad temelje se na tome kako da mliječna formula bude što bliže sastavu majčinoga mlijeka. Postoji puno vrsta adaptiranoga mlijeka. One su najčešće grupirane u više linija proizvoda namijenjenih različitim dobnim skupinama. Ujedno je i svaka linija maksimalno prilagođena djetetovome probavnom sustavu koji još nije potpuno razvijen i neodgovarajuće adaptirano mlijeko moglo bi prouzročiti zatvor, proljev ili grčeve.
Najčešće se dogodi da prvo zamjensko mlijeko koje ponudite djetetu, njemu ne odgovara i da ćete morati promijeniti nekoliko vrsta dok ne dođete do mliječne formule koja bebi najbolje odgovara. Formule se rade od kravljeg mlijeka, ali visokomodificiranog, zbog čega sadrže sve hranljive tvari neophodne za bebu. Također, u procesu proizvodnje iz kravljeg mlijeka odstranjuju se svi teško probavljivi sastojci koji mogu izazvati alergijske reakcije.
Smjernice za proizvodnju zamjenskog mlijeka
Prije nekoliko godina Europska komisija za hranu dala je smjernice za proizvodnju zamjenskoga mlijeka. One se, prije svega, odnose na količinu bjelančevina koja ne smije biti veća od 1.4 grama na 100 ml, a sveukupna energetska vrijednost 65 kcal na 100 ml. Cilj tih novih smjernica je što više približiti zamjensko mlijeko majčinome, što ujedno znači spriječiti određene bolesti kasnije u životu buduće odrasle osobe (debljina, šećerna bolest, koronarna bolest). Te promjene se, prije svega, odnose na standardna zamjenska mlijeka - početno i prijelazno, ali ne i na posebne mliječne formule koje su namijenjene nedonoščadi, za one koje se primjenjuje kod alergije na kravlje mlijeko te koje se koriste u liječenju proljeva (HN).
Najbolja su zamjenska mlijeka koja sadrže od 1.2 grama do 1.4 grama bjelančevina na 100 ml pripremljenog mlijeka. Sadržaj bjelančevina odnosi se na početno mlijeko (0-6 mjeseci), a nakon 6 mjeseci do prvog rođendana sadržaj bjelančevina može biti nešto veći , do 1.5 grama na 100 ml. I roditelji i stručnjaci odavno zapažaju da su djeca hranjena zamjenskim mlijekom veće težine od onih koje majka doji.
U prehrambenom i energetskom smislu uzor za proizvodnju zamjenskoga mlijeka je majčino. U početku se smatralo da je bolje dodati mliječnoj formuli nešto više bjelančevine nego što sadrži majčino mlijeko (1. 9 grama/100 ml, a samo 1 gram u majčinome) radi nepotpune iskoristivosti. No, istraživanja su pokazala da prevelik unos bjelančevina nije od koristi, osnova je za kasniju pojavu pretilosti u djece. Djeca koja su dobivala više bjelančevina u zamjenskome mlijeku u dobi od 6 godina nisu bila viša od vršnjaka, ali su bila deblja.
Podjela zamjenskog mlijeka
Mliječna formula dijeli se na dvije osnovne kategorije. Prvo mlijeko koristi se u prehrani novorođenčadi do šestog mjeseca, a kasnije se može nastaviti hraniti prvim mlijekom ili se bebi daje obogaćena mliječna formula, koja sadrži veće količine željeza, vitamina i minerala. Prijelazno zamjensko mlijeko od 6-12 mjeseci mliječna je formula obično označena brojem 2. Razlikuje se od početne po većoj količini bjelančevina (30% više), koja je i dalje smanjena u odnosu na kravlje mlijeko. I dalje je ova formula obogaćena mineralima, vitaminima i oligoelementima.
Mlijeko za skladan rast (nakon godine dana) sadrži veće količine željeza u odnosu na kravlje mlijeko, dok je unos bjelančevina i mineralnih soli smanjen. Preporuka je ne davati djetetu kravlje mlijeko prije navršene godine dana s ciljem sprječavanja debljine i povećane tjelesne težine jer sadrži previše bjelančevina. S druge strane, bilo bi bolje preporučiti kravlje mlijeko tek s navršene dvije godine jer se tako prehrana bolje prilagođava prehrambenim potrebama djece.
Priprema zamjenskog mlijeka
Adaptirano mlijeko priprema se s kupljenom vodom za bebe ili prokuhanom vodom iz slavine, što je manje preporučljivo. Prije nego umiješate adaptirano mlijeko u prahu, prokuhana voda treba se ohladiti na barem 50°C kako se ne bi uništili vrijedni sastojci. Idealna temperatura za hranjenje je oko 37°C, što znači da ne biste trebali osjetiti toplinu kada kapnete sadržaj bočice na ruku. Ukoliko osjetite da vas mlijeko grije, znači da će djetetu biti prevruće te ga je potrebno rashladiti.
Adaptirano mlijeko uvijek se mora pripremati svježe, neposredno prije hranjenja. Ukoliko idete na put ili iz nekog razloga nećete imati gdje ugrijati vodu, dobro je prokuhanu vodu staviti u termosicu , a u bočicu unaprijed staviti potrebnu količinu adaptiranog mlijeka, te kada zatrebate hranu, samo pomiješati. Ovo je ujedno i najbrži način za pripremiti noćni obrok, kada sve imate spremno i dovoljno je samo pomiješati s vodom. Ovako se beba neće potpuno razbuditi čekajući obrok kada se probudi zbog hranjenja, te će stoga i znatno lakše zaspati nakon hranjenja.
Koju vodu koristiti?
Obična voda za piće sadrži minerale koji se u njoj nalaze, uz dodatak klora koji priječi rast bakterija. Mlijeko sadrži minerale koji su bebi potrebni, no dodatkom vode, količina minerala u pripremljenom obroku se poveća za novorođenče čiji organizam još nije u stanju nositi se sa suviškom minerala. Iz tog razloga pedijatri preporučuju vodu koja sadrži minimalnu količinu minerala.
(M.G.)