Institucija zajedničkog objedovanja je u krizi i ta činjenica ima značajne društvene implikacije. Novi Knorrov globalni izvještaj, pripremljen u suradnji s vodećim svjetskim stručnjacima, otkriva da su pritisci modernoga stila života poput pretrpanih rasporeda i nedostatka ravnoteže između posla i privatnoga života zamijenili zajedničke obroke, unatoč očitim negativnim učincima na socijalnu, psihološku i tjelesnu dobrobit obitelji.
Prepreke zajedničkim obrocima
Širom su svijeta prekovremeni rad (30 posto), rasporedi koji se preklapaju (28 posto) te manjak vremena (22 posto) osnovne prepreke koje sprečavaju ljude da sjednu za stol zajedno. Čak i kada obitelji zaista sjednu zajedno, više od polovine ispitanika priznaje da je televizor postao zamjenski član obitelji. U stvarnosti gledanje televizijskoga programa ide ruku pod ruku s obrocima (59 posto) jer je gotovo polovina svih ispitanika navela da gleda televiziju dok objeduje (48 posto). Ipak se oni koji objeduju za stolom osjećaju voljenijima (81 posto), sretnijima (76 posto), samopouzdanijima (69 posto), optimističnijima (68 posto) i uspješnijima (53 posto) od onih koji jedu ispred televizora.
Širom svijeta propušteni zajednički obroci također uzrokuju gubitak povezanosti s najbližima. Kada obitelj propusti zajednički obrok, propušta i priliku da se „jednostavno bude zajedno“ i „razgovara ili samo čavrlja“, a upravo nam tako provedeno vrijeme najviše nedostaje. Nadalje, mnogo je ljudi širom svijeta izrazilo zabrinutost zbog nestajanja zajedničkih obroka i učinka koji će to imati na sam temelj obitelji – 70 posto ispitanika tako vjeruje da manji broj zajedničkih obroka podrazumijeva gubitak obiteljskih tradicija. Zapravo 85 posto vjeruje da je obiteljski objed dragocjen ritual koji treba zaštititi.
Komentirajući rezultate istraživanja Dr. Calude Fischler (voditelj Centra Edgar Morin, Institut d’Anthropologie du Contemporain u Parizu) zaključuje: „Dijeljenje hrane je osnovno obilježje ljudskih društava, kultura i evolucije. Danas su u nekim kulturama obroci učinkoviti pri reguliranju pojedinačnih prehrambenih navika, dok u modernim bogatim društvima ili ekonomijama s tržištima u nastajanju pojedinci često imaju problema u samostalnom ostvarivanju istoga cilja. Nadalje, različiti podatci pokazuju da obiteljski obrok statistički ukazuje na bolje zdravlje i uhranjenost. U svakom slučaju, nije pretjerano ustvrditi da se hrana i dijeljenje hrane nalaze u samome središtu društvenoga života. Obrok u mnogim kulturama također regulira društveni život i ponašanje pojedinca načinom na koji su obroci kulturološki predstavljeni i kako se ostvaruju te primjerice kroz utjecaj hrane na zdravlje i uhranjenost.“
Zajednički je obrok nužan za osobnu dobrobit
Rezultati širom svijeta pokazuju da ljudi koji često jedu kod kuće osjećaju kako ih drugi vole i razumiju, sretniji su i samopouzdaniji. Šest od deset ispitanika smatra da su zajednički obroci najjednostavnija i najučinkovitija društvena poveznica, što dokazuje da nas razvoj elektroničkih medija, mobilnih uređaja i naša stalna dostupnost ne čine sretnima. Ljudi širom svijeta misle da zajednički obrok može poboljšati njihov odnos s drugima i smanjiti sukobe, stoji u izvještaju.
Razvoj djeteta
Čini se da u svojoj želji da im djeca budu izvrsna u školi i imaju odlične društvene vještine roditelji u isto vrijeme poništavaju sav svoj trud jer gotovo polovina ispitanika (45 posto) misli da pretrpavanje djetetova rasporeda rezultira manjim brojem zajedničkih obroka. Obitelji misle da oni koji jedu zajedno imaju sretniju djecu, sposobnu podijeliti svoje brige i biti bolje socijalizirani pripadnici društva. Ta je uloga zajedničkih obroka u stvaranju emocionalne dobrobiti poduprta znanstvenim istraživanjima koja ukazuju na vezu između smanjenoga broja zajedničkih obroka i pretilosti te loših ocjena u školi. Knorrov izvještaj pokazuje da se roditelji slažu kako zajednički obroci mogu biti pravo vrijeme da pomognu svojoj djeci unaprijediti vokabular i komunikacijske vještine. Tu tezu podupire i istraživanje koje pokazuje povezanost između zajedničkih obroka i novih riječi budući da djeca nauče nekoliko novih riječi za vrijeme svakoga zajedničkog obroka.
Zajednički obroci, stav prema hrani i ishrana
Zajednički obroci imaju jasnu ulogu u stvaranju doživotnoga zdravog stava prema hrani: 56 posto ljudi širom svijeta izjavilo je da redoviti zajednički obroci umanjuju šanse za gomilanje prekomjerne težine, dok 71 posto vjeruje da zajednički obroci smanjuju mogućnost pojave poremećaja u prehrani. Oni ispitanici koji jedu kod kuće dobivaju najmanje dvije dnevne porcije voća i povrća za razliku od onih koji rjeđe jedu kod kuće. Nadalje, 86 posto ispitanika vjeruje da će djeca imati bolje prehrambene navike ako jedu s obitelji. Znanstvena istraživanja pokazuju da su djeca koja redovito jedu sa svojom obitelji zdravija od one djece koja to ne čine, imaju manje šanse da postanu pretili te jedu otprilike 30 posto više povrća kad jedu kod kuće.
Dr. France Bellisle voditeljica istraživanja na institutu INRA (Institut National de la Recherche Agronomique) kaže: „Zajednički su obroci arena u kojoj se naši stavovi i ponašanje prema hrani oblikuju za cijeli život pa su stoga važni društveni konstrukt za djetetovo zdravlje i dobrobit. Obiteljski obroci bez sumnje pružaju roditeljima posebnu priliku da nauče svoju djecu mnogim vještinama vezanima ili nevezanima uz hranu. Održati kvalitetu tako ugodnoga trenutka znači pametno ulagati u zdravlje i dobrobit svoje djece.“
Zajednički nam obroci pomažu izbjegavati probleme
Kada je u pitanju pristojnost, istraživanje je pokazalo da je redovito objedovanje s obitelji i drugim ljudima povezano s boljim ponašanjem djece pa stoga obiteljski objed može biti izvor vrijednih društvenih vještina koje će biti korisne u budućnosti. Takva istraživanja daju nagovijestiti da vrijeme kontakta između djece i roditelja, koje proizlazi iz vremena koje provode zajedno za obiteljskim stolom, može spriječiti pojavu nedruštvenog ponašanja jer djeca dobivaju emocionalnu potporu i usmjerenje, ali i nutritivnu vrijednost obroka. Treba ponoviti da se naši ispitanici slažu s ovim pa ih tako polovina misli da će djeca koja redovito jedu sa svojom obitelji rjeđe koristi ilegalne droge (55 posto) ili piti alkohol (53 posto).
Važno je gdje i kako jedemo
Prava korist od obroka širom svijeta vidljiva je kada jedemo kod kuće. Devedeset dva posto ispitanika, koji često jedu kod kuće, tvrde da mnogo lakše izražavaju pozitivne ili negativne emocije. Nadalje, 76 posto onih koji jedu svoje obroke kod kuće češće zadovoljavaju dnevni unos voća, povrća i cjelovitih žitarica.
Čini se dakle da ljudi žude za zajedničkim obrocima – 76 posto ispitanika je izjavilo da bio rado svakodnevno jeli sa svojom obitelji te bi željeli da se ovom ritualu pridodaje više pozornosti. „Mnogi misle da zahtjevi i ograničenja suvremenog života otežavaju praksu zajedničkih obroka. Ljudi širom svijeta se na to žale. Vjeruju da nestajanje zajedničkih obroka utječe na obitelj. Većina ispitanika primjećuje da je manjak zajedničkih obroka uzrokovao gubitak obiteljskih tradicija te misli da ljudi rjeđe odvajaju vrijeme za razgovor i dijeljenje svojih iskustava. Također postoje naznake da su one kulture koje su očuvale redovite obiteljske obroke mnogo manje anksiozne kad je u pitanju hrana te imaju manje problema s pretilošću“, kaže dr. Fischler.
Knorrov globalni izvještaj o Važnost zajedničkog objedovanja, koji obuhvaća 7000 ljudi u 14 zemalja, naručen je kako bismo bolje razumjeli vanjske učinke na moderne zajedničke obroke i stvorili mjesto na kojem možemo razgovarati o tome kako zajednički obroci doprinose obitelji i društvu. Knorr pokušava pomoći da 300 milijuna ljudi diljem svijeta zajedno jede svaki dan te pružiti hranu koja će im omogućiti da pripreme kvalitetne, prirodne i ukusne obroke. Vrijednost zajedničkog objedovanja je cilj s dalekosežnim i važnim posljedicama i vjeruje se da zajednički obroci mogu imati značajan pozitivan učinak na život ljudi širom svijeta.
Knorrovi savjeti za bolje obroke :
- Odaberite dane kad ćete zajedno jesti da bi vaša obitelj bila sretna. Dogovorite se da ćete tri radna dana u tjednu uvijek sjesti za stol kao obitelj u točno određeno vrijeme – i vi i vaša obitelj bit ćete sretniji.
- Zabavimo se! Podijelite zadatke članovima obitelji tijekom pripreme i kuhanja tako da su budu uključeni i pomažu.
- Pokrenite razgovor za stolom tako što ćete vašem mužu i djeci predložiti temu za razgovor jutro prije planiranoga zajedničkog obroka.
- Za zdraviji obrok… Neka povrće bude sastavni dio svakog obroka i poslužite voće za desert.
- Gledajte televiziju nakon večere i isključite mobilne telefone svaki put kada jedete sa svojom obitelji.
- Ostavite posuđe za kasnije. Uživajte u vremenu koje provodite za stolom zajedno, zatim operite posuđe zajedno kao obitelj
- Što ima za ručak? Neka vaša obitelj glasuje o tome što želi jesti idući put.
- Podijelite obrok s vašim prijateljima. Jednom tjedno pripremite jelo za vaše prijatelje (i njihovu djecu).