Još nerođene bebe u vrijeme trudnoće dolaze u dodir s hranom koju majka konzumira. Ovo se i dalje nastavlja za vrijeme dojenja. Ukoliko majka konzumira raznoliku prehranu, obogaćenu začinima, djeca će vjerojatno dobro prihvatiti hranu obogaćenu začinima.
Zašto koristiti začine u prehrani?
Začini, osobito začinske biljke, osim što obogaćuju okus kuhanog jela, mogu imati i terapeutske učinke. Osim što su izvor vitamina, minerala i antioksidansa, neki od njih imaju i antibakterijska svojstva i pomažu u probavi. No roditelji se najčešće odlučuju za upotrebu začina kako bi obogatili okus jelu i potaknuli dijete da bolje prihvati ponuđenu hranu. Roditeljska zabrinutost oko količine i kvalitete hrane koju dijete pojede jedan je od glavnih pokretača straha, zbog kojeg roditelji posežu za nečim, što možda inače ne bi spojili u jednom obroku (kombinacije voća i povrća, voća i mesa). U ovom slučaju bolje je u obroke uključiti začine. Lagano začinsko bilje ovdje svakako ima prednost ispred soli, vegete i teških začina.
Kako uvoditi začine u dohranu?
Kod uvođenja začina u prehranu djeteta držite se nekoliko osnovnih smjernica:
- prvo uvesti blage začine
Uvodite začine koje i sami upotrebljavate u svakodnevnoj pripremi hrane. začine je (kao i ostale namirnice) potrebno uvoditi kroz 3-4 dana za redom, zbog uočavanja alergijskih reakcija.
- prvo uvesti povrtne i biljne začine
Začine je dovoljno dodavati u malim količinama (prstohvat je sasvim dovoljan).
- izbjegavati što duže slatke začine
- do godine dana izbjegavati sol
Koje začine koristiti u dohrani?
O ovoj temi nema jednoznačnog mišljenja stručnjaka. S obzirom na to da je dijete od najranije dobi u dodiru sa slatkim okusom (majčino mlijeko), za očekivati je da će u dohrani upravo taj okus najbolje prihvatiti. U praksi se često događa da djeca nakon uvođenja slatkog obroka odbijaju povrtne obroke. Iz tog razloga dobro je započeti dohranu povrćem i omogućiti djetetu da se upozna i s drugim okusima. Među prvim namirnicama koja služi i kao začin je crveni luk. Specifičnog, pomalo slatkastog i blagog okusa, crveni luk je namirnica koja je odlično prihvaćena u povrtnim kombinacijama. Druga namirnica koja služi kao začin je komorač (koromač). U početku dohrane upotrebljava se zadebljala stabljika i list. Ima specifičan okus i djeluje blagotvorno na probavu. Sadrži manje eteričnih ulja od sjemenke, zbog čega uzrokuje manje nadimanja. U preporukama se može naći i cimet (cejlonski) kao začin koji se može dodavati u voćne obroke od 6 mjeseci starosti djeteta. Egzotične začine bolje je izbjegavati u samom početku, osobito ako ih majka i inače često ne koristi u prehrani.
Voće je samo po sebi slatko i njegov okus djeca dobro prihvaćaju. Ukoliko je cimet često u vašim obrocima, uvodite ga nakon 10 mjeseci starosti djeteta. U toj dobi (10 mjeseci starosti) obično se javljaju prve faze odbijanja dohrane. Tada je pravo vrijeme za uključivanje biljnih začina poput origana, bosiljka, timijana, peršuna. Do godine dana djeteta ovo je sasvim dovoljno začina kako bi se obogatio okus jela.
U dobi od oko godine dana u jela se može dodati i celer, češnjak, ružmarin, korijander, menta, lovor, ljupčica, kumin, đumbir, kurkuma, paprika, papar, lavanda.
U dobi od 2 godine može se koristiti i kadulja, curry i ostali jaki začini. Uvijek je važno da se djetetu uvode začini koje i sami upotrebljavate u svakodnevnom kuhanju.
Sušeni ili svježi začini?
Ukoliko imate mogućnost uzgoja svojih začina (možda i na prozorskoj dasci), svježi začini koje ste sami uzgojili bez dodatka kemikalija uvijek su najbolji izbor. Svježe ubrano začinsko bilje poput bosiljka, origana ili peršuna ubacuju se u jelo pred kraj kuhanja. Začini poput lovora, ružmarina, češnjaka, celera i luka, ubacuju se u početku kuhanja. Svježe začine u sezoni možete sami osušiti na prozračnom i sjenovitom mjestu i upotrebljavati ih kroz cijelu godinu. U nedostatku vlastitog začinskog bilja, upotrijebite kupljeno sušeno začinsko bilje. Ovdje treba imati na umu da su takvi začini često kontaminirani pesticidima, teškim metalima i patogenim bakterijama i plijesnima. Kako bi osigurali njihovu zdravstvenu ispravnost, koristite začine iz kontrolirane proizvodnje te ih je potrebno stavljati u hranu u početku kuhanja.
Sol u dohrani i prehrani
Sol, kemijskim sastavom NaCl je spoj koji unosimo u naš organizam svakodnevno. Na i Cl su ioni koji su organizmu potrebni za čitav niz metaboličkih procesa u organizmu. No, u prevelikoj količini, sol je štetna za organizam. Osobito ako se radi o dojenčadi i maloj djeci.
Maksimalni dnevni unos soli:
< 1 g/dan za djecu do 6 mjeseci starosti 1 g/dan za djecu 6 - 12 mjeseci starosti - u toj dobi nije uputno dodavati sol u hranu 2 g/dan za djecu od 1 – 3 godine 3 g/dan za djecu od 4 – 6 godina 5 g/dan za djecu od 7 – 10 godina 6 g/dan za ostale dobne skupine (hrvatski prosjek konzumiranja soli je 12 do 16 grama po stanovniku)
Sol u hrani i zašto je štetna za bebe i djecu?
Dobro je poznato kako je povećan unos soli u organizam kod odraslih osoba povezan s povišenim krvnim tlakom. Utvrđeno je i da visok unos soli kod djece utječe na vrijednost krvnog tlaka i da se povezuje s povećanim rizikom za nastanak mnogih bolesti poput: visokog krvnog tlaka, osteoporoze, te respiratornih bolesti poput astme, rak želuca i gojaznosti.
20 % ukupnog dnevnog unosa soli potječe od namirnica koje prirodno sadrže sol (jaja, meso i riba). Naknadnim dosoljavanjem hrane kuhinjskom solju unosimo oko 15% ukupno unesene soli. Ostatak od 75% ukupno unesene soli, potječe od procesiranih namirnica koje najčešće niti ne doživljavamo kao slane jer sol prisutna u tim namirnicama nepcu "nije vidljiva". Zdrav organizam procesira točno onoliko soli koliko mu je potrebno, a ostatak se, putem bubrega, izlučuje van. Na taj način, organizam se prilagođava količini soli koju unosimo.
Dojenčad
Dojenčad svu potrebnu sol dobija iz majčinog mlijeka ili adaptiranih mliječnih formula. Kod uvođenja dohrane sol nije potrebno dodavati. Sve potrebe za solju djeca namire iz hrane. Najbolji način kontrole soli u prehrani u ovoj dobi su kuhane domaće kašice, bez dodatka soli.
Djeca
Djeca u dobi od godine na dalje dnevne potrebe za soli minimalno rastu. Ove potrebe dijete i dalje namiruje iz osnovne hrane. Sad se dijete priključuje obiteljskim obrocima, pa bi bilo dobro smanjiti količinu soli i za odrasle. Ovo donosi dobrobit za cijelu obitelj! Umjesto dodatka soli, hrani se okus može poboljšati dodatkom biljnih začina. Dobro bi bilo izbjegavati procesiranu industrijsku hranu koja sadrži velike količine soli. Niski unos soli u djetinjstvu pomaže da dijete ne razvije potrebu za slanom hranom, što će se odraziti i na kvalitetniju prehranu u odrasloj dobi.
Slatki začini – zaslađivači
U početku dohrane kao zaslađivače najbolje je koristiti: bananu i suho voće. Od 6 mjeseci starosti suhe marelice, šljive, trešnje. A u dobi 8 - 10 mjeseci: grožđice, kupine, borovnice.
Slatke začine preporučuje se uključiti u prehranu što kasnije, a najranije nakon godine dana. Ukoliko dozvolite djetetu da razvije afinitet prema prirodnim zaslađivačima, postigli ste puno za njegovo zdravlje i ostvarili dobru podlogu za izbjegavanje industrijskih slatkih proizvoda. U dobi od godine dana može se uključiti i javorov sirup, rižin slad, provjereni med. Kao poboljšivač okusa nakon godine dana uvodi se i kakao (sirovi ili verzije kakaa bez dodatka šećera), te rogač.
Na izradi teksta sudjelovala:Ivana Domislović, dipl.ing. poljoprivrede, savjetnica u grupi Domaće kašice za bebe