No, što je to točno mišja groznica?
Što je mišja groznica?
Mišja groznica ili hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom je virusna bolest koju uzrokuju različiti tipovi hantavirusa. Izvor virusa su mali glodavci (miševi, voluharice, štakori), a čovjek se zarazi kada dođe u neposredan ili posredan kontakt sa zaraženim glodavcima i njihovim izlučevinama. Bolest se javlja u svim dijelovima svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, a broj oboljelih ovisi o gustoći glodavaca. Suha i topla zima, obilje plodova kojima se glodavci hrane, nedostatak predatora i drugi uvjeti koji pogoduju razmnožavanju glodavaca, dovode do većeg broja glodavaca pa time i do većeg broja oboljelih.
Prirodna žarišta ove bolesti nisu ni malobrojna ni ograničena, tj. ona su u Lici, Slavoniji, Međimurju, Moslavini, cijeloj Hrvatskoj osim uskog priobalnog područja i otoka. Virus je otporan na vanjske čimbenike i ne prenosi se s čovjeka na čovjeka. Od mišje groznice najčešće obolijevaju zdravi, mladi ljudi, muškarci srednje dobi, pušači koji stalno dodiruju usta i nos, izletnici, stanovnici područja gdje ima veći broj glodavaca, a nisu rijetke ni infekcije bez jasnih simptoma kod djece. Dobra je vijest da se djecu do 15 godina mogu zaraziti, ali u pravilu ne obolijevaju. Brzim i adekvatnim liječenjem, do potpunog izlječenja potrebno je nekoliko tjedana pa i mjeseci.
Kako dolazi do zaraze?
Zaraza se prenosi s glodavaca na čovjeka udisanjem aerosola zaraženog izlučevinama glodavaca (izmet, mokraća pa i slina) u kojima se nalazi virus. To se najčešće događa nakon zime kada ljudi čiste svoje drvarnice, garaže i slična mjesta gdje se nalaze gnijezda glodavaca. Zaraza je moguća i preko zaražene hrane i vode, ležanjem na tlu, u svakom doticaju sa zaraženim mjestom te metenjem kada se moguća zaražena prašina diže s tla. Virus u tijelo ulazi preko sluznica, preko rana na koži, udisanjem zaražene prašine i konzumacijom kontaminirane hrane i pića.
Koji su simptomi bolesti?
Najčešći simptomi u početku bolesti su nagla pojava temperature do 40°C, zimica, glavobolja, smetnje mokrenja (u početku smanjeno, kasnije obilno mokrenje), bolovi u trbuhu i leđima, mučnina, smetnje vida, crvenilo lica i vrata, upala i crvenilo očiju, osip, u kasnijem stadiju bolesti javlja se snižen krvni tlak, zatajenje bubrega, krv u urinu, akutni šok.
Kako se zaštititi?
Najbolja zaštita je adekvatna prevencija. Prilikom boravka u prirodi čuvajte hranu, piće i osobne stvari od glodavaca, nemojte ostavljati ostatke hrane na otvorenom jer time privlačite glodavce, nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora, nemojte sjediti ni ležati izravno na šumskom tlu, spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte deratizacijom, uginule glodavce nemojte nikada dirati golim rukama, prilikom čišćenja prostora gdje su bili glodavci koristite gumene rukavice, zaštitne maske za nos i usta i održavajte higijenu ruku pogotovo prije jela.