Inteligencija
Krenut ćemo s već spomenutom inteligencijom. Prema studiji čije rezultate prenosi portal Psychology Spot, veća je vjerojatnost da će žene prenijeti gene koji određuju inteligenciju svojoj djeci jer ih prenose kromosomi X, a žene imaju dva X kromosoma, dok muškarci imaju samo jedan.
No, osim toga, znanstvenici sada vjeruju da se geni za napredne kognitivne funkcije naslijeđeni od oca mogu automatski deaktivirati, što dodatno povećava mogućnost nasljeđivanja inteligencije od majke. Vjeruje se da je inteligencija jedan od uvjetovanih gena koji dijete nasljeđuje od majke.
Laboratorijske studije na genetski modificiranim miševima otkrile su da su oni s dodatnom dozom majčinih gena razvili veće glave i mozgove, ali su imali mala tijela. Oni s dodatnom dozom očinskih gena imali su male mozgove i veća tijela. Znanstvenici su identificirali stanice koje sadrže samo majčine ili očeve gene u šest različitih dijelova mišjeg mozga koji kontroliraju različite kognitivne funkcije, od prehrambenih navika do pamćenja.
Stanice s očevim genima nakupljene su u dijelovima limbičkog sustava, koji je uključen u funkcije kao što su seks, hrana i agresija, no nisu pronađene u moždanoj kori, gdje se odvijaju najnaprednije kognitivne funkcije, poput rasuđivanja, razmišljanja, govora i planiranja.
Znanstvenici su istraživanje proširili i na ljude te su svake godine od 1994. intervjuirali 12.686 mladih u dobi od 14 do 22 godine. U obzir su uzeli nekoliko čimbenika, od obrazovanja do njihove rase i socioekonomskog statusa te na koncu zaključili da je najbolji pokazatelj inteligencije IQ majke.
No, naglašavaju da genetika nije jedino što utječe na inteligenciju. Štoviše, samo 40 do 60 posto inteligencije je nasljedno, ostalo je uvjetovano okolnostima u kojima dijete odrasta.
