Većina namirnica u sebi sadržava bakteriju Lactobacillus Acidophilus koja blagotvorno djeluje na naš probavni sustav na način da uspostavlja ili povećava razinu važnih i dobrih bakterija te istovremeno smanjuje i poništava one štetne.
Nije ni čudo da sve više liječnika preporuča probiotike čak i djeci kada oni imaju učinak prirodnih antibiotika budući da sprečavaju rast i razvoj različitih štetnih bakterija. U crijevnom sustavu nalazi se 80% svih imunoloških stanica važnih za tzv. primarni imunološki nadzor. Stoga zdrava crijevna mikroflora, kao zaštitna barijera, predstavlja prvi "obrambeni" zid od štetnih mikroorganizama.
Bakterije u probavnom sustavu normalan su dio zdravog probavnog sustava, no njihov broj može se smanjiti uslijed nekih bolesti, zbog korištenja antibiotika (koji pogubno djeluju na loše, ali i na dobre bakterije), zbog uzimanja nekih agresivno-industrijski obrađenih namirnica i drugih životnih (ne)prilika. Ono što jedemo i voda koju pijemo određuju sastav našeg probavnog sustava. Neka nova istraživanja su pokazala da bakterije u probavnom sustavu mogu pozitivno utjecati na bolesti izvan njega, a kao što su kožni ekcemi, alergije i/ili astma.
Kod djece probiotici mogu pomoći kod liječenja akutnog proljeva ili za sprječavanje njegove pojave ukoliko dijete uzima antibiotike.
Zanimljivo je da od samog rođenja zapravo utječemo na kulture bakterija u organizmu naše djece. Zasigurno niste znali da bebe koje su rođene carskim rezom imaju drugačiju "populaciju" bakterija u stolici no bebe koje su rođene prirodnim porodom, i to već tjedan dana nakon rođenja. Stoga su sve odluke i od samog početka vrlo važne za bakterijske kulture koje će dijete nositi u organizmu. Vezano uz spomenute činjenice, znanstvenici proučavaju i utjecaj probiotika na pojavu kolika kod beba.
Probiotičke bakterije nalaze se prirodno u nekoj hrani (npr. jogurtu), dok se u neke naknadno stavljaju. Često se probiotici dodaju baby formulama za dohranu. Probiotike možemo kupiti i u kapsulama te prašku, no još uvijek nije u potpunosti rasvijetljeno koliko učinkoviti ostaju kada se dodaju određenim proizvodima. Često na pakiranju nije naznačeno koja doza probiotika je dodana nekoj namirnici i da li je uopće živa. Naime, mrtva probiotička kultura malo će pomoći organizmu. Mi kao potrošači po ničemu ne možemo znati je li probiotička kultura dodana u neki proizvod zapravo živa i funkcionalna.
Još uvijek postoji vrlo malo istraživanja vezanih uz djecu i njihovo uzimanje Lactobacillusa ili nekog drugog probiotika. Ipak, liječnici ga naširoko preporučaju djeci sa zdravim imunološkim sustavom.
Ukoliko vaše dijete ima problema s probavom, proljevima, povraćanjem, grčevima ili općenito s oslabljenim imunitetom, posavjetujte se sa liječnikom, pitajte ga za preporučenu količinu obzirom na dob i tjelesne predispozicije djeteta, te pokušajte s redovitim uzimanjem probiotika.
(JK)