S obzirom na razlike između pojedinaca, nameće se pitanje, mogu li iste preporuke o unosu vode vrijediti za sve?

Djeca su fizički aktivna i vrlo je važno pratiti koliko često i koje količine vode piju. Stručnjaci s Europskog instituta za hidrataciju naveli su preporučenu dnevnu količinu vode i tekućine namijenjene djeci, a to je između šest i osam čaša dnevno ili do dvije litre.

Najmlađi su rizična skupina kad je u pitanju hidratacija, s obzirom na to da su im potrebe za vodom povećane u odnosu na njihovu tjelesnu masu. Nemaju dobro razvijen osjećaj žeđi, stoga lakše podliježu dehidraciji organizma. Vrlo je važno postići adekvatnu hidrataciju jer ona utječe na mnogobrojne funkcije u organizmu (koncentracija, povećanje pažnje, produktivnost). Postoje pokazatelji da djeca uglavnom konzumiraju vodu za vrijeme ručka i večere, a tijekom doručka je zanemaruju, zbog toga u školu dolaze neadekvatno hidrirani što se može odraziti i na njihovu produktivnost na školskom satu.

"Valja pripaziti da su djeca većinu vremena adekvatno hidrirani, a ne da odjednom unose velike količine tekućine. Djeca koja su kontinuirano bila adekvatno hidrirana imala su bolje kognitivne sposobnosti, a time i bolje obavljala zadatke tijekom dana" ističe doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, predsjednica Hrvatskog instituta za nutricionizam i znanstvena koordinatorica programa PETICA- igrom do zdravlja, javnozdravstvenog programa čiji je cilj prevencija pretilosti u djece školske dobi.

Nutricionisti ističu da je iznimno važno pripaziti i na odabir najboljeg izvora tekućine. Voda, čaj, mlijeko, svježe cijeđeni sok, juha- izvori su tekućine koja se preporučuje za hidrataciju tijela.

"Potrebno je pripaziti na one izvore tekućine kojim pretežito unosimo jednostavne šećere, koji mogu pridonijeti prekomjernoj tjelesnoj masi, ali i kvarenju zubi. Ako djeca ustraju na unosu zaslađenih napitaka, uvijek ih možete razrijediti s vodom u omjeru 1:1", kaže doc. dr. sc. Vranešić Bender te dodaje da vodu možemo učiniti djeci primamljivijom ako je npr. obogatimo različitim voćem.

Aktivnija svakodnevica ujedno znači i veća potreba za tekućinom. Djeca pripadaju skupini osoba koje su u povećanom riziku od dehidracija kada su tjelesno aktivni te se tijekom tjelesnog napora puno više zagriju jer se ne znoje kao i odrasli.

"Za djecu je karakteristično da osjete žeđ, a da je njihov organizam već dehidrirao jer im osjet žeđi zaostaje. Valja imati na umu da često i kad se javi osjet žeđi, djeca ga zanemare ne želeći prekidati igru ili druge aktivnosti. Osigurajte unos tekućine prije, za vrijeme i to u prosjeku svakih 15-20 minuta, te nakon njihove tjelovježbe", napominje doc. dr. sc. Vranešić Bender.

Većina dječjih bolesti popraćena je gubitkom teka, odnosno smanjenim unosom tekućine i krute hrane. Svako stanje bolesti popraćeno npr. povišenom temperaturom zahtjeva i povišeni unos kalorija.

"Svakim povećanjem temperature za 1 stupanj iznad normalne temperature povećavaju se i potrebe za energijom. Ako djeca u tom slučaju ne podnose hranu, potreban unos mogu zadovoljiti i blagi napitci i pripravci kao što su sok od jabuke, sok od mrkve, bistre juhe, izotonični napitci i rižina sluz" ističe nutricionistica doc. dr. sc. Vranešić Bender.

Savjeti kako potaknuti djecu na redoviti unos tekućine?

Pripazite na svoje mališane te im umjesto zaslađenih napitaka ponudite zanimljivija rješenja poput smoothieja, prirodno cijeđenih sokova te prirodno aromatizirane vode. Ne zaboravite jednostavnu preporuku od 6-8 čaša vode na dan. Adekvatnom hidratacijom možete znatno utjecati na kvalitetu života vaš i vašeg djeteta.

FORMULA ZA POTREBAN UNOS TEKUĆINE: djeca tjelesne mase > 22,5 kg: 1500 ml + 20 ml za svaki kg.