Nikada nitko u povijesti medija i animacije nije učinio toliko za špinat kao Popaj. Uspio je uvjeriti na milijune, ako ne i milijarde roditelja da je špinat namirnica broj 1 za snagu i zdravlje njihovih mališana, ali i odraslih. Je li špinat doista toliko zdrav i koji su njegovi pozitivni učinci na zdravlje? Iako mu nije sezona i teško ćemo ga naći svježeg u trgovinama, Popajev rođendan dobra je prilika da napišemo riječ, dvije o ovom lisnatom zelenom povrću, pa da možemo na njega navaliti na proljeće.
Špinat (Spinacia oleracea) potječe sa Srednjeg Istoka, vjerojatno iz Afganistana i Turkistana. Neki njegove korijene nalaze u staroj Perziji (današnji Iran). Stari Arapi koristili su ovu zelenu biljku za liječenje infekcija grla i pluća. U 8. stoljeću špinat se uzgajao u Španjolskoj i Francuskoj (gdje su ga donijeli vjerojatno upravo Arapi), a u 11. stoljeću već ga ima i na Siciliji. U današnje vrijeme ova biljka se sve više štuje u znanstvenim krugovima, jer su istraživanja pokazala da je itekako zdrav, ljekovit, pa čak i da svježi listovi špinata djeluju antikancerogeno.
Osim toga, Popaj nije lagao kada je tvrdio da je špinat bogat željezom te ostalim važnim vitaminima i mineralima. Manje je međutim poznato da špinat sadrži i oksalnu kiselinu koja se veže na kalcij i utječe negativno na njegovu apsorpciju u organizmu.
Sastav i blagodati špinata
Špinat sadrži impresivni raspon aktivnih sastojaka koji su neophodni našem tijelu za zdravo funkcioniranje. U njegovoj strukturi nalazimo mineralne soli (natrij, kalij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, cink, sumpor, magnezij, jod, bakar), vitamine (C, B1, B2, B6, PP, E, K, folnu kiselinu, vitamin A), klorofil, aminokiseline kao što su argini i lizin, ali i lipide, proteine i vlakna. Sa samo 22 kalorije, 100 grama špinata opskrbljuje tijelo s 5 mg željeza, 500 mg kalija, 170 mg kalcija, 23 mg vitamina C, 2 mg vitamina E, 150 mikrograma folne kiseline, 3500 mikrograma beta-karotena i 7 grama hranjivih vlakana.
Hranjiva vlakna u špinatu pomažu u povećanju opće otpornosti organizma. Magnezij u špinatu pomaže u prevenciji dijabetesa, jod pomaže u liječenju kožnih bolesti i jačanju imunološkog sustava, vitamin K pomaže u očvršćivanju kostiju, vitamin B poboljšava aktivnost mozga, pomaže u održavanju čvrstoće i elastičnosti kože i kontrolira nesanicu. Kalij stimulira srčane mišiće, beta-karoten sprječava probleme s vidom, dok nam je sumpor koristan za sjaj i čvrstoću kose. Hranjiva vlakna, vitamini i minerali čine špinat dobrim čistačem organizma i detoksikacijskom namirnicom. Osobito učinkovito špinat iz organizma uklanja toksine proizašle iz hrane bogate mastima i životinjskim proteinima. Istovremeno, hranjiva vlakna dobra su prevencija protiv zatvora i raka crijeva. U interakciji su s apsorpcijom masti u organizmu te reguliraju razinu kolesterola u tijelu. I to još nije sve. Špinat pomaže u eliminaciji crijevnih parazita iz organizma, djeluje umirujuće na živčani sustav i dobar je koagulant.
Sve ovo vrlo je dobar razlog da špinat uvedemo u redovitu prehranu. On će doista pomoći našim mališanima u rastu i razvoju, iako možda neće dobiti velike mišiće kao Popaj.
Špinat kao lijek
Špinat često preporučuju nutricionisti kod oporavka od raznih oboljenja, u prehrani osoba osjetljivih na sezonska oboljenja jer je bogat vitaminom C i gotovo svim najvažnijim vitaminima, u prehrani djece, starijih osoba i trudnica. Trudnice će posebno profitirati od špinata, jer je dokazano da djeluje pozitivno u procesu obnavljanja epiderme, a bogatstvo folne kiseline važna je pretpostavka za zdravi razvoj fetusa.
Posebno je dobro špinat jesti u proljetnim mjesecima kada u organizamu fali vitamina i minerala. Liječnici ga često preporučaju kod srčanih bolesti, arterijske hipertenzije, visokog krvnog tlaka, bolesti bubrega, upala mokraćnog mjehura, cistitisa, dijabetesa, gihta, pretilosti, ali i u prehrani osoba koje muku muče s aknama, psorijazom, čirevima na koži, opeklinama, ekcemima, zacjeljivanjem rana.
Špinat u kućnoj apoteci
Malo ljudi zna da špinat može biti izvrstan prirodni lijek u vašoj kućnoj apoteci.
Sok od špinata
Samo sirovi špinat zadržava sve svoje hranjive tvari, dok kuhanjem (koji je i najčešći oblik oralnog unošenja ovog povrća u organizam) gubi neka "bogomdana" pozitivna svojstva. No, dobra vijest je da se špinat može jesti, odnosno piti u svom sirovom obliku. Sok od špinata, i to svega 0,5 l dnevno, može izliječiti i najteže oblike zatvora. Osim navedenog, sok djeluje iznimno pozitivno u liječenju depresije i zamora. Dovoljno je ujutro na tašte popiti čašu soka od špinata i organizam će živnuti. Usput će ljekovita tekućina pomoći svim organima zahvaćenim bolestima u oporavku, kao i u liječenju duodenalnog čira, anemije, slabosti, grčeva, bolesti nadbubrežne žlijezde, bolesti gušterače, visokog i niskog krvnog tlaka, krvarenja desni, glavobolja, migrena i još niza drugih oboljenja.
Sok od špinata napravit ćete u bilo kojem sjekaču. Nakon što listove sasiječete, iscjedite sok i učinite svome umornom i/ili oboljelom organizmu uslugu. Nije baš nekog okusa, ali može se izdržati.
Infuzija od špinata
Ova otopina iznimno je korisna u liječnju bolesti i upala bubrega i mokraćnog sustava općenito. On će pojačati diurezu (mokrenje) i pomoći mokraćnim organima u oporavku. Kako napraviti infuziju? Prokuhajte šalicu vode i pomiješajte je s jednom čajnom žličicom zdrobljenog lišća špinata. Otopinu držite poklopljenu 15 minuta, potom je ocijedite i popijte. Preporučuje se dvije šalice ove otopine dnevno.
Melem od špinata
Kod vanjske upotrebe špinat može pomoći u smirivanju opeklina. Listove špinata potopite u kipuće maslinovo ili sojino ulje. Kada se sve skupa ohladi, nanesite ovaj prirodni melem na opečeno područje i pričvrstite ga čistim zavojem. Postupak možete ponoviti dva do tri puta dnevno. Također, kod vanjske upotrebe, a za zdravlje kose, možete prokuhati 125 g lišća špinata s 500 ml vode kroz 15-20 minuta. Kada se tekućina ohladi, nježno je umasirajte u vlasište. Ostavite je oko sat vremena da stoji i potom operite kosu.
Za koga špinat nije dobar?
Glavni nedostatak špinata je relativno visoki postotak oksalne kiseline, a sadrži i dosta mokraćne kiseline te tzv. purinske baze. Zbog toga ovo zeleno lisnato povrće nije preporučljivo za prehranu bubrežnim bolesnicima, a zbog veće količine mokraćne kiseline i purinskih baza - osobama koje boluju od gihta, hepatitisa, artritisa, reume te koji imaju kamence u žuči i mokraćnim organima. Zdrave osobe trebaju ga jesti redovito, ali umjereno.
Najveći sadržaj oksalne kiseline nalazi se u peteljkama i rebrima listova te ih treba odstraniti prilikom pripreme špinata. Da bi se ublažilo štetno djelovanje oksalne kiseline na organizam, špinat je najbolje pripremati s mlijekom i sirom. Na taj način oksalna kiselina veže kalcij iz mlijeka, stvarajući netopiv spoj - kalcijev oksalat koje se izlučuje iz organizma. Na taj način, da bi se odstranila oksalna kiselina iz špinata, žrtvuje se kalcij iz mlijeka.
Je li doista tako bogat željezom?
Kao što smo već spomenuli, špinat sadrži željezo, ali je puno korisniji našem organizmu zbog folne kiseline, aminokiselina i hranjivih vlakna. Zapravo je folna kiselina ta koja pomaže u liječenju anemije. Sve u svemu, Popaj nije lagao - špinat će učiniti čuda za naš organizam.