No liječnici znaju da se prehlade i gripe dobivaju u zatvorenim prostorima gdje je velika koncentracija virusa i bakterija. No osim jačanja imuniteta i izbjegavanja zimskih oboljenja, boravak na svježem zraku i na svim temperaturama ima niz pozitivnih učinaka na dobrobit djeteta. Djeca to nekako podsvjesno znaju i osjećaju, pa jako vole biti vani i u prirodi, igrati se, skakati i trčati na otvorenom.
1. Bolje fizičko zdravlje
Za djecu koja su u fazi intenzivnog rasta i razvoja izuzetno je važno da borave na suncu. Uz pomoć sunčevih zraka njihov organizam sintetizira vitamin D, a on sudjeluje u izgradnji kostiju, stanica, smanjuje upalne procese te poboljšava neuromišićne i imunološke funkcije organizma. Samo 20 minuta boravka na suncu dnevno, kroz sedam dana, već će vrlo povoljno utjecati na opće zdravlje djeteta. Svježi zrak djecu će energizirati i osjećat će se zdravije.
2. Bolji san i lakše uspavljivanje
Nekada su djeca spavala na otvorenom kad su poželjela. U skandinavskim zemljama i dan danas se bebe i malu djecu ostavlja spavati na svježem zraku danju, bez obzira na temperaturu. Dnevno spavanje vani na svježem zraku, poboljšava noćno spavanje na toplom. Boravak na svježem zraku uz šetnju, skakanje, igranje i trčanje, posebno je važno omogućiti djeci koja su po karakteru živahnija, nemirnija, imaju puno energije i trebaju ispušni ventil da ju izbace iz sebe. Boravak na otvorenom stimulira osjete i osjećaje pa će se živahno dijete "ispucati" u igri na otvorenom i potom zasigurno lakše zaspati kad za to dođe vrijeme. Dobar i kvalitetan san je preduvjet dobrog zdravlja - pomaže našem tijelu da raste i da se obnavlja, balansira naše emocije i odmara naš um.
3. Bolja kondicija i forma
Kad su vani, djeca ne mogu biti mirna. Oni će skakati, penjati se, trčkarati, istraživati, preskakati prepreke, vježbati ravnotežu, vješati se za sve za što se mogu uhvatiti. Kad se igraju i kada su aktivni, oni vježbaju mišiće, koordinaciju i motoriku, čvrstoću i izdržljivost, a sve to pridonosi prevenciji viška kilograma, boljoj kondiciji i koordinaciji te boljoj formi. Djeca mlađa od 5 godina fizički bi trebala biti aktivna barem tri sata dnevno, a djeca starosti od 5 do 18 godina, minimalno jedan sat dnevno. To uključuje lakše aktivnosti poput hodanja i vožnje bicikla, ali i intenzivnije sportske treninge. Vježbanje poboljšava kardiovaskularno zdravlje, izgrađuje mišiće i koštani sustav.
4. Intenzivniji osjećaj sreće
Većini djece odlazak na svježi zrak automatski poboljšava raspoloženje. Njima je to izuzetno zabavno, prilika za slobodnu igru i povezivanje s prirodom. Drugim riječima, boravak na otvorenom poboljšava mentalno zdravlje djece - otpušta stres i napetost, poboljšava opće raspoloženje i utječe na osjećaj sreće.
5. Poboljšanje vida
Roditelji već generacijama upozoravaju djecu da gledanje u ekrane preblizu, kvari oči. Iako to nije baš sto posto istina, istina je da boravak na otvorenom poboljšava vid. Studije su dokazale da izloženost prirodnom svjetlu te fokusiranje udaljenih predmeta i pojava, djeluje preventivno na razvoj kratkovidnosti kod djece. Za prevenciju kratkovidnosti, optometristi preporučuju barem dva sata dnevno boravka na otvorenom.
6. Poboljšanje koncentracije
Djeca koja se puno igraju u prirodi i na otvorenom pokazuju bolju koncentraciju i fokus kad je to potrebno. Mnogi stručnjaci preporučuju da djeca koja imaju problema s hiperaktivnošću i deficitom pažnje, više vremena provode vani i izbace nakupljenu energiju na najprirodniji i najzdraviji način nakon škole i tijekom vikenda.
7. Pomaže u učenju i potiče kreativnost
Kada su djeca vani na svježem zraku, njihova mašta nema granica. Slobodni su smišljati uvijek neke nove igre, zadavati si iznova neke nove izazove, od predmeta iz okoline raditi razne kreacije i koristiti maštu do krajnjih granica u igrama uloga. U kontaktu s prirodom djeca na vrlo suptilne načine uče o svijetu koji ih okružuje, o njegovoj raznolikosti, čudesnosti i pojavnosti. U prirodi imaju priliku oštriti sva osjetila - opipa, mirisa, vida, sluha, a ponekad i okusa. Istovremeno si postavljaju razna pitanja i traže odgovore - Koliko je staro ovo drvo? Čime se ptice hrane zimi? Zašto nikad ne vidim divljeg zeca? Kad su u prirodi djeca imaju prilike vidjeti život uživo, a ne preko ekrana TV-a ili računala. Zabavno je i sakupljati lišće, grančice, žireve, kestene i druge predmete, pa kod kuće nastaviti s kreativnim radom i učenjem o plodovima šume i livade.
8. Potiče društvenost
Dok se igraju u parku ili na igralištu, djeca dolaze u kontakt i interakciju s nepoznatim vršnjacima i njihovim roditeljima, čime proširuju svoj društveni krug, uče i vježbaju svoje socijalne vještine. Na igralištu će naučiti kako se upoznati s nekim, kako pregovarati i dogovarati igre, kako se pomiriti nakon konflikta, slušati druge, dijeliti igračke, strpljivo čekati svoj red i slično.