Starohrvatsko bajoslovlje ili rodnovjerje dio je širih slavenskih vjerskih sustava, ali s vlastitim posebnostima. Ta je baština pak dio šireg indo-europskog kulturnog kruga te time srodna germanskim, keltskim, grčkim i rimskim vjerovanjima. I nakon prihvaćanja kršćanstva po dolasku na Jadran, u hrvatskom su narodu sve do današnjih dana kroz mnogobrojne običaje, narodne pjesme i folklor preživjele stare pretkršćanske tradicije, ali i imena koja se povezuju sa starohrvatskim mitskim bićima, bogovima i polubogovima.
Bilo bi vrijeme da ova naša imena prepuna simbolike i mistike ponovno ožive, pa smo zato za tebe sastavile listu najljepših starohrvatskih imena za djevojčice i dječake. Ukoliko svom djetetu želiš dati snažno ime koje će ga uvijek podsjećati na to odakle su mu korijeni, ova imena odlična su opcija za tebe. Lijepa, jedinstvena i većinom rijetka, idealna su za najposebnije slavenske bebe.
Staroslavenska ženska imena
BOJANA – Starohrvatska božica pobjede u nekim predajama.
BUGA – Jedna od dviju sestara koje su zajedno s petoricom braće “iza visokih gora Karpata” vodile Hrvate u pohodu na Jadran početkom 7. stoljeća. Druga sestra je bila Tuga, a obje se opisuju kao djevojke duge plave kose te izuzetne ljepote.
DANICA – U starohrvatskoj mitologiji Danica je Sunčeva mlađa sestra ili kći. Ona je božica sutona i zaštitnica ljudskoga sna. Poznati je lik iz narodnog pjesništva.
DINARA – Hrvatsko osobno žensko ime nastalo u čast najviše hrvatske planine Dinare. Smatra se da samo ime Dinara ima ilirsko podrijetlo.
DIVA – Dolazi od riječi djeva (djevojka) ili je skraćeno od starog hrvatskog imena Divna. Može dolaziti i iz latinskog jezika u kojem znači “žensko božanstvo, božica “.
JELENA – Ako tražiš žensko ime najdostojnije kraljica i boginja, onda je to zasigurno Jelena. Nosile su ga brojne poznate Hrvatice, poput u narodu omiljene hrvatske kraljice Jelene Slavne iz 10. stoljeća, supruge kralja Mihovila Krešimira II.. Kraljica Jelena Lijepa bila je pak supruga kralja Zvonimira. Grofica Jelena Zrinska, neustrašiva i borbena kći Katarine i Petra Zrinskog nazvana je „najhrabrijom ženom Europe“.
LADA – Starohrvatska božica ljeta, ljubavi, sklada i ljepote. Jedna od najštovanijih slavenskih i hrvatskih boginja čiji se spomen i do danas očuvao u narodnim pjesmama i običajima. Djevojke joj se mole za ljepotu, a momci obraćaju u vremenima ljubavne patnje.
LELA – Starohrvatska božica šuma koja se brine o šumskim stvorenjima. Poneki puta se javlja u liku divlje šumske djevojke. Često se poistovjećuje s boginjom Ladom te dovodi u vezu s imenom Jelena.
MORANA – Starohrvatska božica plodnosti, zaštitnica žena, ali i smrti, snijega, zime i leda. Zamišljana je kao žena čudesne ljepote.
SLAVA – Starohrvatska božica časti, junaštva, slave i pobjede.
TIHANA – Spominje se u drevnim predajama Bijelih Hrvata kao božica sreće. Ime joj se izvodi iz pridjeva “tiha”.
VESNA – Starohrvatska božica proljeća. Zamišljana je kao djevojka čudesne ljepote s cvijetom u kosi koja svijetu donosi živost i radost, u lijevoj ruci drži buket cvijeća, a na kažiprstu desne ruke stoji joj lastavica.
VIDA – Starohrvatska božica bračne sloge. Ime joj se izvodi iz imena svetog Vida koji se pak povezuje sa starohrvatskim bogom Svantevidom.
VLASTA – Božica čuvarica vatre i domaćeg ognjišta. Vlasta je i legendarna vladarica te ratnica iz češke povijesti.
ŽIVA (ŽIVANA) – Starohrvatska božica plodnosti i života. Njena kosa je zlatna, boje žitnog klasja, u jednoj ruci ima jabuku, a u drugoj jagode.
Staroslavenska muška imena
BORNA – Knez Primorske Hrvatske od 810. do 821. godine. Izvedeno od „boriti se“. Danas vrlo često hrvatsko ime. Također je često perzijsko ime, a na perzijskom jeziku znači „mladolik, mlad“.
DAVOR – Starohrvatski bog rata. Rodoljubne borbene pjesme davorije iz 19. stoljeća su dobile ime po njemu. Davor (Rugovit) je mitologijsko biće iz hrvatske/slavenske mitologije i označava boga rata. Ovo božanstvo navodno je imalo sedam glava i sedam mačeva za pojasom te osmi mač u rukama.
DOMAGOJ – Izvedeno od riječi „doma“ sa značenjem dom i „goj“ sa značenjem mir. Također označava i starohrvatsko kućno božanstvo.
DUBRAVKO – Prema jednom predaji Dubravko je bio prvi muškarac na svijetu koji je nastao tako da je bog Svarog udahnuo život hrastu.
JAGOR – Ime naslovnog junaka, dječaka iz jedne od bajki iz zbirke „Priče iz davnina“ hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić. Danas vrlo omiljeno hrvatsko ime.
JAROSLAV – Staro i vrlo često slavensko ime nastalo spojem riječi “jar” (sunčan) i “slava” te znači “u slavu proljeću, ljepota proljeća”. Jaroslav se dovodi u vezu s imenom slavenskog boga proljeća i vegetacije Jarila, mladića izuzetne ljepote koji nosi krunu napravljenu od poljskog cvijeća i svežanj klasja u rukama, a Jarilo se pak poistovjećuje sa svetim Jurjem.
LOBEL – Jedan od petorice legendarnih brata koji su zajedno s dvije sestre početkom 7. stoljeća doveli Hrvate na Jadran “iza visokih gora Karpata”.
PERUN – Starohrvatski bog groma i munje, bog gromovnik. Vozi se u kočiji koju vuku jarci, a naoružan je moćnom sjekirom ili maljem, ali i mitskim zlatnim jabukama. Njegovo sveto drvo je hrast, a životinja orao. Jedno od najobožavanijih starohrvatskih božanstava.
PORIN – Rani polulegendarni hrvatski knez koji se često poistovjećuje s knezom Bornom. Porin je, po jednoj drugoj legendi, bio jedan od vojskovođa kneza Ljudevita Posavskog koji je prvi u povijesti pobijedio cara Karla Velikog.
STRIBOR – Starohrvatsko božanstvo vjetra.
SVANIMIR – Staro božanstvo koje se spominje u nekim predajama, a povezano je sa svjetlošću, osvitom zore i svanućem.
SVARUN – Drugo ime starohrvatskog boga vatre i neba Svaroga.
VID – Izvedeno iz latinskog jezika i znači “život“. Njegov kult je osobito raširen u hrvatskim i slavenskim zemljama zbog toga što je povezivan sa starohrvatskim bogom proricanja i ratne pobjede Svetovitom (Svantevidom, Svevidom).
VLADISLAV – Slavensko i hrvatsko ime koje znači “onaj tko posjeduje slavu, tko vlada slavom, slavan”.
ZRIN – Izvorno hrvatsko ime koje dolazi od stare hrvatske riječi “zriti” što znači “gledati, promatrati”. Može se prevesti kao “onaj tko ima oštar pogled, onaj tko ima dobar vid“.
