Bljedilo, umor, manjak apetita, razdražljivost, to su najčešći vidljivi znaci anemije kod djece. Mogu se javiti i promjene na noktima ili kosi, koji su lomljivi i krhki, te bjelkaste mrlje na jeziku. Dovodi do slabije apsorpcije i drugih minerala, zbog čega su djeca sklonija infekcijama, vrlo često obolijevaju od lakših oblika uglavnom respiratornih infekcija. Kod školske djece i adolescenata kao simptomi javljaju se apatija, nezainteresiranost za učenje, poremećaj pažnje, nemogućnost koncentracije. Anemija uslijed manjka željeza je najraširenija bolest dječje dobi, pa vam donosimo najvažnije informacije o tome kako ju spriječiti, odnosno, liječiti.
Što je uzrok anemije?
Anemija ili slabokrvnost je smanjenje sposobnosti krvi da prenosi kisik a najčešće nastaje zbog smanjenja količine eritrocita i hemoglobina. U anemiji dolazi i do nedostatka željeza u krvi. Ako posumnjate da dijete ima anemiju važno je otkriti razlog nastanka anemije kao i njezin tip. Najčešći oblik anemije nastaje zbog smanjene koncentracije željeza u organizmu. Bez dovoljno željeza, tijelo ne može proizvesti dovoljno hemoglobina. Tomu može biti uzrok neadekvatna prehrana, gladovanje, povećane potrebe za željezom kod djece u razvoju, ili pak povećani gubitak željeza iz tijela.
U prvoj godini života utrošak željeza za stvaranje hemoglobina je najveći jer je i povećanje ukupnog volumena krvi najveće u to doba. Slabokrvnost nakon prve godine života djeteta nastaje najčešće uslijed nedovoljnog unosa željeza hranom, njegove nedovoljne apsorpcije ili slabog iskorištavanje te prekomjernih nefizioloških gubitaka. Prema slučajevima bolnički liječene djece procjenjuje se da svako 3. do 5. dijete (20-30 posto) ima neki stupanj anemije.
Potrebe za željezom
Organizam prima željezo hranom ili farmakološkim pripravkom. Novorođenče zalihu željeza dobiva od majke. Željezo se ugrađuje u hemoglobin i enzime, te pohranjuje u mišićima i jetri, gdje su sadržane zalihe željeza. Tijekom života potrebe za željezom se mijenjaju, ovisno o brzini rasta, pa tako dojenački period i period pubertetskog rasta djece zahtijevaju najveći unos željeza. Dječaci nakon završetka rasta i muškarci kasnije u životu nemaju povećanu potrebu za željezom ako su zdravi, jer su gubici iz organizma minimalni i zanemarivi, tako da normalna prehrana potpuno zadovoljava sve potrebe. U stanjima povećane potrebe često je potrebno željezo dodati i u obliku pripravaka.
Kako liječiti slabokrvnost?
Anemija se može uspješno spriječiti, posebice njezini najčešći oblici uzrokovani pomanjkanjem željeza u krvi. Prije svega zdravom prehranom i zdravim načinom života. To ponajprije podrazumijeva da se u prehranu uključe raznovrsne namirnice, te da se osigura odgovarajuća količina C-vitamina u obrocima (minimum 25 mg/obroku), naročito ako je obrok bez mesa ili ako sadrži hranu iz koje je željezo nisko iskoristivo, kao što su jaja, špinat, žitarice. Treba uključiti u svakodnevni jelovnik meso, a isključiti hranu koja umanjuje apsorpciju željeza (visok udio biljnih vlakana, crni čaj, kavu, biljne začine).
U zdrave novorođenčadi, nakon normalnog trajanja trudnoće, zalihe željeza dovoljne su za normalan rast i razvoj do 5.ili 6. mjeseca života, a nakon toga je nužno započeti unos željeza hranom. U majčinom mlijeku je sadržaj željeza oskudan, ali je njegova iskoristivost maksimalna. U slučaju da je dijete hranjeno adaptiranim mlijekom, ono namijenjeno djeci od 6. mjeseca obogaćeno je željezom. U obaveznoj dohrani koja započinje s navršenih 6. mjeseci života mora biti zelenog lisnatog povrća i mesa, dakle, namirnica koje sadrže željezo.
Namirnice bogate željezom
Ako je anemija uzrokovana pomanjkanjem željeza, dobro je znati koje su namirnice bogate tim važnim elementom. Željezo najviše sadrže mahunarke (grah, grašak), neljuštene žitarice, orašasto voće, iznutrice, riba, crveno meso, krumpir, sjemenke bundeve i suncokreta. U prehranu bi trebalo uključiti što više i češće zelenog lisnatog povrća, mrkvu, grožđe, borovnice, crni ribiz, šljive, marelice, rajčicu, integralni kruh. Željezo se iz svih vrsta mesa (crveno meso, perad i riba) značajno bolje resorbira od željeza koje se nalazi u biljnim izvorima. Zeleno lisnato povrće ima visok sadržaj željeza, ali količina povrća koja bi zadovoljila dnevnu potrebu za željezom znatno premašuje mogućnost koju dojenče ili malo dijete može pojesti, za razliku od mesa ili ribe koje potrebnu količinu željeza sadrži u znatno manjoj ukupnoj količini. Radi apsorpcije željeza treba voditi računa da se uzima dovoljna količina vitamina C.
(M.G:)