Ono što nam nisu rekli, jest da nas ta ista hrana čini i sretnijima. Barem kada su djeca u pitanju.
Programi kojima se pokušava spriječiti i liječiti pretilost kod djece uključuju izbacivanje brze hrane i sokova iz dječje prehrane, ali obzirom na novo istraživanje, isti ti programi trebali bi paralelno nuditi sadržaje koji će djecu činiti sretnima na neki drugi način.
Pretilost doista postaje problem broj jedan diljem svijeta, te je opće prihvaćeno mišljenje da su kod djece za to odgovorne nezdrave prehrambene navike. Pritom se gleda samo fizičko zdravlje djece, ali malo je studija u fokus istraživanja stavilo psihičko zdravlje i ravnotežu djece koja konzumiraju velike količine junk fooda, a onda naglo bez njih ostaju.
Tom pitanju posvetili su se profesor Hung-Hao Chang sa Nacionalnog sveučilišta u Tajvanu i profesor Rodolfo Nayga sa američkog Sveučilišta u Arkansasu. Oni su proučavali vezu nezdravih prehrambenih navika i psihičkog zdravlja djece. Točnije, proučavali su utjecaj konzumacije brze hrane i sokova na dječju tjelesnu težinu i osjećaj (ne)sreće.
Pri tome su koristili nacionalno istraživanje o zdravlju provedeno na Tajvanu 2001. godine, i to dio posvećen konzumaciji pommes fritesa, hamburgera, pizza, gaziranih i drugih zaslađenih sokova kod 2.366 djece starosti od 2 do 12 godina.
Četvrtina ispitane djece bila je predebela ili pretila, a od njih se samo oko 19 posto ponekad ili često osjećalo nesretno, tužno ili deprimirano. Ostalih 81 posto osjećalo se sretno unatoč problemima s težinom. Taj stupanj sreće i osjećaj zadovoljstva stoga se ne bi smio zanemariti i narušiti tijekom podvrgavanju djeteta programima mršavljenja, kažu autori studije.
Istraživanje će biti objavljeno u časopisu Springer's Journal of Happiness Studies.
(JK, Izvor: Science Daily)