Boby Fischer, Anatolij Karpov, Gari Kasparov, velemajstori, najbolji šahisti svih vremena, legendarne šahovske partije o kojima se i danas raspredaju legende. Starije generacije pamte ova imena i njihove znamenite pobjede i poraze na 64 crno-bijela polja, a mlađe. .. da, teško pitanje, znaju li oni koji dolaze uopće za šah, znaju li ga igrati, znaju li gubiti, razmišljati korak unaprijed ili se sve svelo na računalo, mobitel, nerealni virtualni svijet kojim su, nažalost, previše vremena zaokupljena današnja djeca i mladi.
Potiče razvoj mozga
Igrajući šah svakako ćete slobodno vrijeme iskoristiti kvalitetno. Šah potiče kreativnost, analitičke sposobnosti, donošenje odluka, koncentraciju. Uz šah se vježba mozak, on povećava sposobnost rješavanja problema jer partije šaha zahtijevaju brzo razmišljanje i rješavanje problema. Uči planirati i predviđati kao malo koja druga društvena igra. Šahisti znaju da igranje šaha poboljšava pamćenje, uglavnom zbog složenih pravila koje treba zapamtiti. Potrebno je i memorijsko prisjećanje kada se pokušavaju izbjeći greške u prethodnim partijama. Dobri šahisti imaju iznimne performanse pamćenja i sjećanja.
Zašto je dobro igrati šah?
Šah je igra za ljude svih godina, nema granica ni zapreka da ga nauče igrati bilo djeca bilo oni koji su starije životne dobi.Može se naučiti igrati u bilo kojoj dobi, i u šahu, za razliku od drugih sportova, vrijeme umirovljenja ne postoji. Šah razvija memoriju, poboljšava koncentraciju. Tijekom partije fokusiran si na samo jedan cilj, a to je kako matirati kralja i pobijediti protivnika s druge strane šahovske ploče. Šah razvija logičko mišljenje. Promovira maštu i kreativnost. Razvija sposobnost da predvidiš posljedice svojih i tuđih akcija.Šah razvija samomotivaciju. Potiče te da tražiš najbolji potez, najbolji plan, mnogi u šahu vide i način kako se s nekim situacijama treba nositi u stvarnom životu, razmisliti kuda vodi slijedeći potez, u pobjedu ili poraz. Šah pokazuje da se rad ili težak rad nagrađuje uspjehom. Što više vježbaš, to postaješ bolji igrač. Istražuješ nove ideje, pokušavaš predvidjeti njihov rezultat i na kraju odigraš jedan potez i testiraš ga.
Jedna od najpopularnijih igara
Iz vlastitog iskustva mogu reći da ni uz najbolju volju nije tako jednostavno kupiti pravi šah u hrvatskim trgovinama i knjižarama. Ili vas gledaju u čudu: tko još traži šah ili je u ponudi smiješna improvizacija šahovske table i i figura, podrijetla dakako dalekoistočnog. Pravi šah kakav gledate na fotografiji izvučen je iz najdubljih škrinja s igračkama i igrama iz 80-tih godina i samo je slučajem preživio i ratne 90-te, i fakultet i već popriličan radni staž, da bi ga danas mogla igrati moja djeca.
Šah u škole
Posljednjih godina postoji inicijativa uvođenja šaha u škole, barem kao izbornog predmeta. Njegovo uvođenje se objašnjava time što bi poboljšao uspjeh u drugim predmetima, te potaknuo razvoj emocionalne inteligencije. U 30-tak država šah već jest predmet u školi. Armenija je prije nekoliko godina uvela šah kao obvezni predmet u osnovne škole, a u bugarskom gradu Slivnici nalazi se prva europska srednja škola koja je ovu igru uvrstila u obvezni školski program. U Hrvatskoj djeluje Zaklada Kasparov koja promiče šah kao kognitivni alat za učenje unutar kurikulum nastave i izvan nastavne programe za osnovne škole. Navodi kako joj je misija promicati obrazovne prednosti šaha za djecu i mlade. Pruža školama nastavni plan i program za učenje šaha, objavljuje istraživanja i promiče šah raznim aktivnostima za mlade.
Šah mat ili remi
Šah je test strpljenja, živaca, volje, snage i koncentracije. On iskušava sposobnost psihološke interakcije s drugim ljudima, testira igrača kakav je u natjecateljskom okružju. Ili kako bi rekli neki od šahovskih velikana: U šahu, kao i u životu, čovjek je sam sebi najljući protivnik.
U šahu, kao i u životu, prigoda se ukazuje samo jedanput.
Šah potiče kreativnost, analitičke sposobnosti, donošenje odluka, koncentraciju