travnja o zdravstvenim navikama stanovnika Hrvatske, Slovenije i Srbije, pokazalo je da Hrvati imaju podijeljeno mišljenje o štetnosti brze hrane, te da se, među tri naroda, najmanje bave tjelovježbom i najviše zanemaruju svoje tijelo.
Istraživanje je provela agencija Mediana, koja provodi istraživanje zdravstvenih navika u tim zemljama. Istraživanje je provedeno tijekom 2008. na 8000 tisuća ispitanika u svakoj zemlji, starosti od 15 do 75 godina.
Prema podacima najvišu svijest o štetnosti brze hrane imaju Slovenci (78), najniža je u Srba - samo trećina njih smatra brzu hranu štetnom, dok su mišljenja Hrvata podijeljena.
Hrvati se najmanje bave tjelovježbom (28 posto) i najviše zanemaruju svoje tijelo (34 posto), međutim, najmanje su među tri nacije skloni čekati da bolest prođe sama, bez uzimanja lijekova (21 posto).
Hrvatska i Slovenija imaju podjednak udio pretilih (oko 17 posto), te oko 30 posto s prekomjernom težinom. U Srbiji je pretilih 10 posto, a najmanje onih s premalom tjelesnom težinom (3 posto). Prema istraživanju, u Hrvatskoj je premršavo 8 posto populacije, a u Sloveniji 16. Osobe normalne težine u Hrvatskoj i Srbiji zastupljene su s oko 43 posto, a u Sloveniji sa 36 posto.
Iz podataka je također vidljivo da je problem prekomjerne težine u korelaciji sa socijalnim standardom stanovnika: u Hrvatskoj i Sloveniji pretili su nadprosječno zastupljeni u najnižem socio-ekonomskom razredu, dok u Srbiji problem s prekomjernom težinom imaju pripadnici prvog, najvišeg socio-ekonomskog razreda. (Hina)