U tome joj pomažu majčino mlijeko, dobre bakterije koje dobivaju od mame i tate, ali i prilično čisto okruženje. Međutim, čini se kako djeci pretjeranim pranjem, čišćenjem i steriliziranjem igračaka, ruku, posuda i svega što ih okružuje, zapravo radimo takozvanu medvjeđu uslugu.
Znanstvenik sa Sveučilišta u Chicagu koji je specijalizirao mikrobijalne ekosisteme, Jack Gilbert, u svojoj novoj knjizi Dirt Is Good: The Advantage of Germs for Your Child's Developing Immune System, tvrdi kako djeca trebaju biti izložena mikrobima iz prljavštine ako želimo da razviju snažan imunološki sustav.
Prije nego razložimo argumente kojima dr. Gilbert to dokazuje, ne možemo se ne osvrnuti na to da doista nikada nije bilo više djece a alergijama, ekcemima, osjetljivošću na najblaže viroze. Nikada prije djeca nisu živjela čišće i sterilnije, ali nikada prije nisu niti pila toliko atibiotika i toliko često posjećivala liječničke ordinacije. Prije 20 godina djeca su se većinom igrala vani, po svim vremenskim uvjetima, u prašini, lokvama blata, sa zemljom, na asfaltu i u parkovima. I čini se da su bila otpornija.
Sada to pokušava dokazati i dr. Gilbert koji kaže da roditelji koji djecu ne izlažu korisnim bakterijama iz okoline, nenamjerno mogu potaknuti razvoj alergija, ekcema i astme. Njihovi organizmi postaju hiperosjetljivi.
Kako funkcionira imunološki sustav i zašto je dobro da se djeca zaprljaju?
U našem tijelu postaju stanice koje dr. Gilbert zove "vojnici", a stručno ime im je neutrofili. Oni su ti koji napadaju stanice bakterija i virusa, odnosno sve stanice za koje znaju da nisu dio standardne postave našeg organizma. Međutim, ako se neutrofile predugo ostavi da ništa ne rade, oni se počnu ponašati frustrirano i pomalo divljački u našem tijelu. Za primjer, kada u organizam uđe čestica peludi i oni to nakon dugog mirovanja prepoznaju kao strani objekt, luđački i divljački će na njega nasrnuti, čime će izazvati kaos i eksplozije, a taj kaost i eksplozije zapravo su upalni procesi. A upalni procesi na imunološkoj razini (razini obrane organizma od stranih čestica), manifestiraju se kao alergije, astma ili ekcemi.
Jedno ranije švedsko istraživanje iz 2013. dokazalo je kako su djeca čiji roditelji nisu sintetizirali dudu koja je završila na podu, već su ju "oprali" stavljanjem u svoja, pa potom u bebina usta, imala jači imunološki sustav od djece čiji su roditelji dudu redovito sterilizirali kad bi završila na podu. Čini se kako su mama i tata na bebu prenijeli bakterije iz svojih usta preko dude i time potaknuli bebin imunološki sustav na rad i obranu.
I dr. Gilbert kaže da ako duda padne na tlo (ili igračka, smokić, keksić), u tih nekoliko sekundi ona će pokupiti neke bakterije iz okoline, ali teško da će pokupiti i neke opasne patogene. Isto tako, ako pas lizne bebu, ako beba stavi ručice u usta nakon što je dirala pod... sve se to događa u svakodnevnom životu i rijetko kada je uzrok ozbiljnim oboljenjima. Štoviše, ulazak kućanskih bakterija u malim količinama u bebin organizam, samo može potaknuti njezin imunološki sustav da protiv njih vrlo rano razvije jaku obranu.
Što kažu pedijatri?
Američka akademija pedijatara slaže se da razna sanitetska, antibakterijska sredstva ubijaju normalne bakterije i povećavaju broj vrlo otpornih bakterija, ali i dalje ne odustaju od stava da je higijena iznimno važna kao prva obrana od bolesti ili prevencija. Posebno ističu važnost pranja ruku, ali savjetuju da se djetetu ručice peru u toploj vodi i s običnim sapunom, a ne jakim antibakterijskim sredstvom.
Svaki pedijatar i dalje će savjetovati da se ruke obavezno peru prije jela, nakon igre, nakon diranja životinja, kihanja, kašljanja i toaleta.
Stoga ponovno sve ostaje na roditeljskoj odluci. Možda je najbolje pronaći neku sredinu. Držati dobru higijenu u kući koja uključuje pranje ručica, zubića, redovito kupanje, čistu odjeću i urednu kosu i noktiće, ali bez opsesivnog ribanja i sintetiziranja svih površina u domu agresivnim antibakterijskim sredstvima. Isto tako, bilo bi dobro djeci dozvoliti da se povremeno valjaju u blatu, na travici, da se zaprljaju dok su vani i na taj način upoznaju imunološki sustav sa normalnim, uobičajenim i bezopasnim bakterijama koje će pomoći da ojačaju svoj imunitet.