Veliku ulogu u održavanju organizma u ravnoteži ima i pravilna prehrana, odnosno pravilan unos vitamina i minerala. Iako se upravo ovi nutrijenti vežu za zdrav život, tu su i tzv. „dobre bakterije", koje također imaju veliku ulogu u održavanju zdravlja.
Kada netko spomene bakterije, prva asocijacija gotovo svakoj osobi biti će negativna, odnosno povezivati će ih s razvojem neke bolesti. Međutim, nisu sve bakterije automatski „loše“. Naš probavni sustav normalno funkcionira upravo uz pomoć dobrih bakterija, koje pomažu u jačanju i otpornosti cijelog organizma.
Upravo te bakterije predmet su brojnih istraživanja. Jedno od njih uspjelo je povezati i njihovu prisutnost u majčinom probavnom sustavu sa učinkom na zdravlje nerođenog djeteta.
Dobre bakterije i formiranje imunološkog sustava
Nekada se smatralo kako bebin probavni sustav tijekom trudnoće jednostavno ne sadrži navedene dobre bakterije. Općeprihvaćena teorija je bila ta da prve bakterije put do djetetovog organizma pronalaze tek tijekom samog poroda, prolaskom kroz porođajni kanal.
Tijekom godina ova se teorija ipak pokazala – krivom. Nastanjivanje bakterija u probavnom sustavu djeteta počinje još u maternici, a te su vrste bakterija prisutne i u plodnoj vodi i posteljici, a mogu se pronaći i krvi unutar pupčane vrpce.
Nakon što su dokazali njihovu prisutnost u organizmu djeteta i prije samog rođenja, liječnici su uspjeli utvrditi i njihovu konkretnu ulogu u malom organizmu. Dobre bakterije djeluju kao stimulans koji potiče razvoj imuniteta kod djeteta. Stoga te skupine bakterija koje se tijekom trudnoće prenesu iz majčinog organizma, zapravo jačaju i na neki način „treniraju“ otpornost koju će bebica imati dolaskom na svijet.
Majčin imunološki sustav kao osnova razvoja
Iako se bakterije probavnog sustava prenose s majke na dijete tijekom trudnoće, njihov se sastav ipak ponešto razlikuje. Smatra se kako se konačan sastav bakterija prisutnih u probavnom sustavu, kod djeteta oblikuje oko druge godine života. Počevši od tada, one mogu utjecati na cjelokupni imunološki sustav tijekom života. O njemu, odnosno njegovom formiranju, ovisi hoće li se u budućnosti osoba lakše ili teže „othrvati“ raznim bolestima.
Bakterije u majčinom probavnom sustavu tijekom trudnoće zapravo predstavljaju temelje na kojima će djetetov organizam izgraditi vlastitu floru bakterija u organizmu. Nakon samog rođenja, one se na mališana nastavljaju prenositi tijekom procesa dojenja, te se proces formiranja imuniteta odvija i dalje.
Probiotici tijekom trudnoće
Kako bi se osigurala dovoljna količina dobrih bakterija koja se može prenijeti s majke na dijete, važno je voditi računa o uravnoteženoj prehrani tijekom trudnoće i dojenja. Stručnjaci naglasak stavljaju na unos probiotika u organizam. Probiotici se definiraju upravo kao skupine mikroorganizama koji, u adekvatnoj količini, imaju povoljan učinak na organizam „domaćina“. Oni pomažu u uspostavljanju ravnoteže između „dobrih i loših“ bakterija u probavnom sustavu. Crijevna mikroflora veoma se lako nađe izvan ravoteže prilikom prehlada, stresa i sličnih situacija.
Hrana bogata probioticima stoga bi se trebala naći na meniju svake buduće ili nove majke. Najlakše ih je pronaći u mliječnim proizvodima poput jogurta, kefira, sira, ali i namirnicama poput kiselog kupusa. Danas na tržištu možete pronaći i velik broj mliječnih proizvoda dodatno obogaćenih probioticima, koji će osigurati njihov dovoljan unos u organizam.