Ali zašto baš preko usta, kad su vid, sluh, miris i dodir mnogo važnija osjetila za identifikaciju svega što nas okružuje?
Kako svako instinktivno ponašanje u sebi sadrži evolucijske prednosti, jer inače se ne bi zadržala milijunima godina, šanse su velike da nam je i stavljanje prljavih stvari u usta pomoglo u opstanku. Isto tako, novi dokazi potvrđuju da je malo prljavštine dobro za nas.
U istraživanjima koje znanstvenici nazivaju higijenske hipoteze, dolazi se do zaključka da organizmi poput bakterija, virusa i crva koji ulaze u organizam zajedno s prljavštinom, pomažu razvoj zdravog imunološkog sustava. Neka istraživanja su tako pokazala da crvi mogu pomoći u preusmjeravanju iskrivljenog imunološkog sustava koji popušta autoimunim poremećajima, alergijama i astmi.
Ta istraživanja, zajedno s epidemiološkim promatranjima, objašnjavaju zašto su poremećaji imunološkog sustava kao što su multipla skleroza, dijabetes tipa 1, upalna bolest crijeva, astma ili alergije u porastu u razvijenim zemljama.
Trening imunološkog sustava
“Ono što dijete radi kad stavlja stvari u usta je to, da dozvoljava svojoj imunološkoj obrani da istražuje svoju okolinu”, navela je Mary Ruebush, mikrobiolog i imunolog, u svojoj novoj knjizi “Why Dirt Is Good” (Zašto je prljavština dobra). “Ne samo da je to dobra vježba za razvoj imunološke obrane koja će biti potrebna za zaštitu, nego i odigrava ključnu ulogu u učenju nerazvijenog imuniteta što treba poništiti".
Dr. Joel V. Weinstock, voditelj odjela za gastroenterologiju i hepatologiju u Tufts Medical Centeru u Bostonu, izjavio je da su javne mjere poput čišćenja zagađene vode i hrane spasile na tisuće života, ali isto tako su ukinule izloženost nekim organizmima koji su dobri za nas. "Djeca odgojena u ultračistim okolinama nisu izložena organizmima koja im pomažu razviti odgovarajuće imunološke regulatorne sklopove", dodao je dr. Weinstock. Istraživanja koja je proveo s dr. Davidom Elliottom, gastroenterologom i imunologom sa Sveučilišta u Iowi, indiciraju da su crijevni nametnici, koji nisu potpuno uklonjeni u razvijenim zemljama, "najvažniji igrači" u reguliranju imunološkog sustava kako bi promptno reagirao. Bakterijske i virusne infekcije utječu na imunološki sustav na isti način, ali ne tako snažno.
Većina tih nametnika je bezopasna, osobito kod osoba koje redovito brinu za zdravlje, dodao je dr. Weinstock. Ljudi su se naviknuli na prisutnost većine njih.
Nećemo se više prati?
Dr. Ruebush, autorica knjige “Why Dirt Is Good”, ne sugerira da se trebamo okrenuti prljavštini i nehigijeni kako bi imali jak imunološki sustav. Ona naglašava kako su bakterije posvuda - na nama, u nama i oko nas. Većina tih mikroorganizama ne uzrokuje probleme, a neke koje žive u probavnom traktu i proizvode hranjive tvari, su presudne za zdravlje.
"Prosječan čovjek u sebi ima oko 90 trilijuna mikroba, a upravo ta činjenica da imamo u sebi toliko različitih vrsta mikroba, je ono zbog čega smo većinu vremena zdravi”, navodi u svojoj knjizi. Osvrnula se i na stotine tzv. antibakterijskih proizvoda koji nam daju lažnu sigurnost i zapravo mogu potaknuti razvoj bakterija koje su otporne na antibiotike i uzrokuju bolesti. Sapun i voda dovoljni su za pranje.
Pranje ruku preporuča nakon korištenja zahoda, prije jela, prilikom pripravljanja jela, nakon mijenjanja dječjih pelena i kada su vidno prljave. Ukoliko vam voda nije pri ruci, dobro je koristiti vlažne maramice na bazi alkohola.
Dr. Weinstock ide još i dalje i savjetuje da djeci treba dozvoliti hodanje po zemlji bosih nogu, igranje na zemlji bez potrebe stalnog pranja ruku. Napominje kako djeca odrasla na farmi među raznim vrstama organizama, pokazuju manju pojavnost alergija i autoimunih bolesti. Psi i mačke u kući također su dobar lijek za razvoj imuniteta, napominje na kraju.